Pokrajine i teritoriji Kanade

U političkoj podjeli na prvoj razini, Kanada se dijeli na pokrajine i teritorije. Glavna razlika između pokrajina i teritorija je stupanj samostalnosti u odnosu na središnju vlast.

Podjela Kanade

Deset kanadskih pokrajina čine Alberta, Britanska Kolumbija, Manitoba, Novi Brunswick, Newfoundland i Labrador, Nova Škotska, Ontario, Otok princa Edwarda, Québec i Saskatchewan, dok tri teritorija čine Sjeverozapadni teritoriji, Nunavut i Yukon.

Pokrajine imaju velike vlastite ovlasti, slične saveznim državama. Svaka pokrajina ima vlastiti parlament, vladu, financijska sredstva, sudove i druge pokrajinske ovlasti. Teritorijima izravno upravlja savezna vlast.^[1][2][3]

Pokrajine

Zastava	Pokrajina	Poštanska kratica/ ISO kôd	Glavni grad	Najveći grad	Pridruživanje konfederaciji	Stanovništvo (2008.)[4]	Površina (km2)			Službeni jezik	Kanadski parlament
							Kopno	Voda	Ukupno		Donji dom	Gornji dom
	Ontario	ON	Toronto	Toronto	1. srpnja 1867.	12.891.787	917.741	158.654	1.076.395	engleski1 francuski2	107	24
	Québec	QC	Québec	Montréal		7.744.530	1.356.128	185.928	1.542.056	francuski	75	24
	Nova Škotska	NS	Halifax	Halifax		935.962	53.338	1.946	55.284	engleski1	11	10
	Novi Brunswick	NB	Fredericton	Saint John		751.527	71.450	1.458	72.908	engleski, francuski	10	10
	Manitoba	MB	Winnipeg	Winnipeg	15. srpnja 1870.	1.196.291	553.556	94.241	647.797	engleski1 francuski2	14	6
	Britanska Kolumbija	BC	Victoria	Vancouver	20. srpnja 1871.	4.428.356	925.186	19.549	944.735	engleski1	36	6
	Otok princa Edwarda	PE	Charlottetown	Charlottetown	1. srpnja 1873.	139.407	5.660	—	5.660	engleski1	4	4
	Saskatchewan	SK	Regina	Saskatoon	1. rujna 1905.	1.010.146	591.670	59.366	651.036	engleski1	14	6
	Alberta	AB	Edmonton	Calgary		3.512.368	642.317	19.531	661.848	engleski1	28	6
	Newfoundland i Labrador	NL	St. John's	St. John's	31. ožujka 1949.	508.270	373.872	31.340	405.212	engleski1	7	6

Napomene:

1. de facto
2. de jure

• Prije Konfederacije, Ontario i Québec bili su dio Provincije Kanade.
• Prije nego što su postali dio Kanade, Nova Škotska, Novi Brunswick, Britanska Kolumbija i Otok princa Edwarda bili su zasebne kolonije.
• Manitoba je uspostavljena u isto vrijeme kad i Sjeverozapadni teritoriji.
• Alberta i Saskatchewan nastali su od dijela područja Sjeverozapadnih teritorija.
• Prije nego što je postao dio Kanade, Newfoundland je bio područje (dominion) u Britanskom Commonwealthu. Područje Labradora bilo je dio Newfoundlanda od 1927. godine. Ustavnim amandmanom 6. prosinca 2001., pokrajina Newfoundland promijenila je ime u Newfoundland i Labrador.

Teritoriji

Kanadski teritoriji

Zastava	Teritorij	Poštanska kratica/ ISO kôd	Glavni i najveći grad	Pridruživanje konfederaciji	Stanovništvo (2008.)[4]	Površina (km2)			Službeni jezici	Kanadski parlament
						Kopno	Voda	Ukupno		Donji dom	Gornji dom
	Sjeverozapadni teritoriji	NT	Yellowknife	15. srpnja 1870.	42.514	1.183.085	163.021	1,346,106	engleski, chipewyan, cri, francuski, gwich’in, inuinnaqtun, inuktitut, inuvialuktun, sjeverni slavey, južni slavey, tlichos	1	1
	Yukon	YT	Whitehorse	13. lipnja 1898. .	31.530	474.391	8.052	482.443	engleski, francuski	1	1
	Nunavut	NU	Iqaluit	1. travnja 1999.	31.152	1.936.113	157.077	2.093.190	inuktitut, inuinnaqtun, engleski, francuski	1	1

Poveznice

• Popis pokrajina i teritorija Kanade po površini
• Popis pokrajina i teritorija Kanade po broju stanovnika
• Popis pokrajina i teritorija Kanade po bruto domaćem proizvodu

Izvori

1. Department of Justice Canada. 1985. Northwest Territories Act. Inačica izvorne stranice arhivirana 2. rujna 2006. Pristupljeno 6. ožujka 2010.
2. Department of Justice Canada. 2002. Yukon Act. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. lipnja 2011. Pristupljeno 6. ožujka 2010.
3. Department of Justice Canada. 1993. Nunavut Act. Inačica izvorne stranice arhivirana 5. siječnja 2011. Pristupljeno 6. ožujka 2010.
4. Statistics Canada Population Estimates (1. travnja 2008.). Inačica izvorne stranice arhivirana 30. srpnja 2008. Pristupljeno 6. ožujka 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)