Petar II. Orseolo

Petar II. Orseolo (Pietro II Orseolo, Venecija, 961. – Venecija, 1009.), mletački dužd. Sin Petra I. i Felicite Malipiero (ili Badoer).^[1]

Petar II. Orseolo Pietro II Orseolo
mletački dužd
Vladavina	991. – 1009.
Prethodnik	Tribuno Memmo
Nasljednik	Ottone Orseolo
Supruga	Marija Kandijan
Djeca	Hicela Orseolo
Rođenje	961., Venecija
Smrt	1009., Venecija
Vjera	katolicizam

Mletački dužd Petar II. Orseolo 1000. godine preotima od Hrvata Dalmaciju od Krka do Dubrovnika. Prvo su mu se predali sjeverni dalmatinski otoci i Zadar, a pošto je ojačao svoje snage i romanskim postrojbama iz dalmatinskih gradova, predaju se i Trogir i Split, dok silom zauzima neretvansku Korčulu, Lastovo i Biograd. Na taj su način Mleci uspostavili vlast nad primorskim gradovima na istočnoj obali Jadranskog mora, a Petar Orseolo se prozvao dux Dalmatiae.^[2]

Legenda

Hrvatskom je narodu i uopće na ovom podneblju poznat po legendi, prema kojoj je sa zarobljenim hrvatskim kraljem Stjepanom Držislavom (969. – 997.) igrao šahovski meč, u kojem je Držislav dobio sve tri partije, te je time zadobio slobodu, a po nekim verzijama i vlast nad dalmatinskim gradovima. Nakon tog meča, hrvatski kralj je u svoj grb stavio šahovsku ploču.^{[nedostaje izvor]}

Prema nekim podacima, spominje se da je Petar II. Orseolo taj šahovski meč igrao sa Svetoslavom Suronjom (997. – 1000.) koji je bio najstariji sin Stjepana Držislava.^{[nedostaje izvor]}

U osvojenom Trogiru, Petar II. Orseolo je sa Svetoslavom Suronjom dogovorio brak svoje kćeri Hicele i budućeg hrvatskog kralja Stjepana I.^[1][3][4] Petar II. je sa suprugom Marijom Kandijan imao djecu Ivana, Otona, Orsa, Vitelea, Enrica i sestru Felicitu i još dvije sestre kojima se ne zna imena.^[1]

Izvori

1. (tal.) Giuseppe Gullino, Pietro II Orseolo, in Dizionario biografico degli italiani, vol. 79, Roma, Istituto dell'Enciclopedia Italiana, 2013. (pristupljeno 4. veljače 2014.)
2. F. Šišić, Pregled povijesti hrvatskoga naroda, od najstarijih dana do 1. decembra 1918., prva knjiga, do 20. februara 1790., Zagreb, 1920 (PDF). Inačica izvorne stranice (PDF) arhivirana 19. veljače 2021. Pristupljeno 22. lipnja 2009.
3. F. Šišić, Povijest Hrvata u vrijeme narodnih vladara, Zagreb: Naklada školskih knjiga, 1925., str. 475.
4. Šišić, Ferdo, Povijest Hrvata, Pregled povijesti hrvatskog naroda 600.-1526., prvi dio, Marjan tisak, Split, 2004. ISBN 953-214-197-9 (Dio 1)