Perzijski jezik

Perzijski (farsi/parsi; ISO 639-3: fas) makrojezik kojem pripada istočni iz Afganistana (danas se bilježi kao parsijski ili afganski perzijski^[1]) i zapadni farsi iz Irana, službeni jezik Irana. Pripada porodici indo-europskih jezika, i to u satem-jezike.

Perzijski jezik
فارسی – fârsi
Države	Iran Afganistan Bahrein Tadžikistan Uzbekistan Irak Turkmenistan Azerbajdžan Dagestan Kuvajt
Regije	Uglavnom Srednji istok i Središnja Azija
Govornici	61 – 71 milijun (materinski) 110 milijuna (ukupno)
Rang	19.
Razredba	indoeuropski jezici  indoiranski   iranski    zapadnoiranski     jugozapadno iranski      perzijski
Službeni status
Služben	Iran Tadžikistan Afganistan Dagestan
Ustanova	Akademija perzijskog jezika i književnosti (Iran) Afganistanska akademija znanosti Rudaki institut jezika i književnosti (Tadžikistan)
Jezični kôd
ISO 639-1	fa
ISO 639-2	per / fas
ISO 639-3	fas
Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima)

Zemlje u kojima se govori perzijski jezik. Plavom su obilježene države u kojima je ovaj jezik služben, a zelenom područja u kojima tim jezikom govore manjine i nije služben.

Povijest skupine iranskih jezika započinje još u sedmom stoljeću prije Krista. Perzijski je najznačajniji u skupini iranskih jezika i jedini za koga je, na osnovu pisanih spomenika, dokazano da je postojao kao stari, jezik srednjeg doba i suvremeni jezik.

Kao indoeuropski jezik, perzijski ima određenih sličnosti s ostalim jezicima iz indo-europske porodice.

Perzijski jezik je u svom razvoju imao tri glavna razdoblja:

• stari perzijski jezik (Darijevih Behistunskih natpisa)
• srednji perzijski jezik (pahlavi) i
• novi perzijski jezik, ili samo, perzijski.

Novi perzijski jezik datira od vremena prihvaćanja arapske abecede oko 650. godine, kada je, u vrijeme otpočinjanja islamskog utjecaja, poprimio veliki broj arapskih riječi, prerastajući u jedan izvanredno bogat jezik. Perzijski jezik je pretrpio tako male promjene tijekom čitavog zadnjeg tisućljeća, da obrazovani Iranac može čitati rukopise sačinjene stoljećima unazad bez posebnih teškoća.

Vrste riječi

Glagoli

-ati, -anti, pehlevijski glagolski korijeni biti, perz. budan – konjugacija:

                književni 			govorni
sam, jesam 	perz. hastam  			hasam 
si, jesi	perz. hasti			hasi	
je		perz. hast ili ast		-e 
smo, jesmo	perz. hastim			hasim 
ste, jeste	perz. hastid			hasid 
su, jesu	perz. hastand			hasand 

• dati, perz. dadan, prezentska osnova: deh < srednjoperz. prezentska osnova dad < staroperz. prezentska osnova data-, imenica: dade
• derati, perz. daridan, prezentska osnova: dar
• čamiti, perz. čamidan, prezentska osnova: čam
• goriti, perz. goridan ili gor gereftan, prezentska osnova: gor, imenica gorre
• htjeti, perz. hāstan – konjugacija:

hoć(u) 		perz. xāh(am)			 
hoć(eš) 	perz. xāh(i)				 
hoć(e)		perz. xāh(ad)		
hoć(emo)	perz. xāh(im) 
hoć(ete) 	perz. xāh(id)  
hoć(e) 		perz. xāh(and) 

• kušati, pokušati, perz. kušidan, prezentska osnova: kuš
• lajati, staroperz. lāidan, prezentska osnova: lāj
• lizati, perz. lisidan, prezentska osnova: lis
• napisati, pisati, perz. neveštan ili nebeštan, prezentska osnova: nevis < pehlevijski perz. ni-pis < staroperz. ni-piš prefiks: ni + korijen: pais
• njušiti, novoperz. njušidan, prezentska osnova: njuš < perz. prezentska osnova: niyōš- < pehlevijski staroperz. prezentska osnova: niγōš < staroperz. prezentska osnova: nigauš
• peći, staroperz. pazidan, prezentska osnova: paz, < pehlevijski perz. glagolski korijen pačati-
• pohati, perz. pohtan (pazidan), prezentska osnova: paz, < pehlevijski perz. glagolski korijen pačati-
• živjeti, perz. zistan, prezentska osnova: zi < srednjoperz. Ziwistan prezentska osnova: ziw < staroperz. Žiwistan, prezentska osnova: živ

Glagolski načini

Glagolska vremena

Glagolska stanja

Glagolski vid

Glagoli po predmetu radnje

Participi

Pomoćni glagoli

Imenice

• adrija, perz. daryā  : more < srednjoperz. drayab < staroperz. drayah
• Bog, staroperz. bağ < sanskrt bağ
• ban, avestijski pāna < perz. bān: sufiks koji znači čuvar
• brat, perz. baradar < srednjoperz. brad(ar) < staroperz. bratar
• čuča, perz. đuđe
• jesen, perz. hazān
• kolač, perz. koluče (vrsta kolača)
• kuća, perz. kuče (kujče): malo naselje, staroperz. kuša, kušan
• govedar, perz. gāvdār (gāv: govedo, krava + dār: prezentska osnova od infinitiva daštan «imati, držati»)
• mater, perz. i srednjoperz. mādar < staroperz. matar
• miš, perz. muš
• mozak, perz. magz < srednjoperzijski mazg < staroperzijski mazga-
• nov, perz. nov < srednjoperz. nōg < staroperz. nava-
• obrva, perz. abru (u množini: abrovān)
• pazuh, perz. bazu (nadlaktica)
• pusa, perz. bus, buse
• stan, perz. –stān (sufiks za mjesto): obitavalište, mjesto, npr. Armanestān: zemlja Armena (Armenija), Ozbakestān: zemlja Uzbeka (Uzbekistan)
• uši, perz. guš < srednjoperz. goš < staroperz. Guša
• vjetar, perz. bād < srednjoperz. vāt < staroperz. vāta
• žena, perz. i srednjoperz. zan < staroperz. žan
• zima, perz. zemestān: zem + sufiks za mjesto, lokaciju stān < sanskrt hima: snijeg, hladnoća (himalaya: stan snijega, tamo gdje snijeg obitava)

Morfološki brojevi

Brojevi

hrvatski	perzijski	sanskrt	avestički
jedan	jek	eka	aeva
dva	do	dva	dva
tri	se	tri	thri
četiri	čahar	čatvar	čathwar
pet	panđ	panča	panča
šest	šeš	šaš	xšvaš
sedam	haft	sapta	hapta
osam	hašt	ašta	ašta
devet	noh	nava	nava
deset	dah	dasa	dasa
dvjesto	dvist/devist

• jedan, perz. (jek)dāne (književni), jedāne ili jedune (govorni) : jedan, komad nečega

Prijedlozi

• iz (od), perz. az
• do, perz. tā

Pridjevi

• tanak, perz. tang
• više, perz. biš
• znan, perz. šenās < avestijski žnatar
• baština, perz. bāstān

Zamjenice

Upitne zamjenice

• ča (što), perz. če ili či npr. ča je? perz. (govorni) či-je?
• ko (tko), perz. ki npr. ko (tko) je? perz. (govorni) ki-je?

Prijedlozi

Veznici

Čestice

Prilozi

Usklici

Upitni prilog

• kuda, perz. kođā (kodja)

Mjesni prilozi

• ondje, perz. ānđā (onđā) ili āndjā (ondjā)
• ovdje, staroperz. avadā: ovdje

Padeži

Rod

Glasovi

Pravopis

Sintaksa

Sintaksa perzijskog jezika je "(S) (PP) (O) V", što znači da ide subjekt, prepozicijski izraz te objekt iza kojeg je odgovarajući glagol.

Sufiksi

• -ar, perz. kar ili gar: sufiks za zanimanje, kao u imenicama govedar, limar, itd. ili u perzijskom gāvdār lahimkār ili lahimgar itd.

Perzijska abeceda

Podrobniji članak o temi: Perzijska abeceda

Abeceda perzijskog jezika ima 32 znaka i još 3 posebna znaka koja to zapravno i nisu, nego su različiti pravopisni oblici za slova, i u slučaju lām alefa, ligatura.

Vidi tadžikska abeceda, preslovljavanje perzijskog na latinicu, UniPers, Fargelisi

Izvori

1. Documentation for ISO 639 identifier: prs. Pristupljeno 15. ožujka 2023.

Literatura

• Natel Khanlari, P., «Povijest perzijskog jezika I, II i III», Nashr-e Nou, Tehran, Iran, 1986.
• Dustkhah, J. «Avesta», Entesharat-e Morvarid, Tehran, Iran, 1995.

Vanjske poveznice

• fa.wikipedia.org - Wikipedia na perzijskom jeziku
• Mali hrvatsko-perzijski rječnik