Remove ads
From Wikipedia, the free encyclopedia
Pärnu je rijeka u Estoniji. Rijeka izvire u brdima Pandivere iz izvora u Roosna-Alliku i teče preko ravnice, te se ulijeva u Riški zaljev kod grada Pärnua. To je jedna od najdužih rijeka u Estoniji sa 144 km. Površina porječja joj je 6920 km2, a prosječan istjek je 64,4 m3/s.[1]
Pärnu | |
---|---|
rijeka | |
Pärnu | |
Položaj | |
Države | Estonija |
Naselja | Pärnu, Sindi |
Fizikalne osobine | |
Duljina | 144 km |
Površina porječja | 6920 km2 |
Istjek | |
• Prosječni | 64,4 m3 |
Tok rijeke | |
Izvor | u brdima Pandivere |
• Koord. | |
Ušće | Riški zaljev, kod grada Pärnua |
• Koord. | |
Slijev | baltički |
Pritoci | |
• Lijevi | Navesti i Reiu |
• Desni | Lintsi, Käru, Vändra i Sauga |
Gradovi Pärnu i Sindi smješteni su na obalama rijeke.
Desne pritoke su Lintsi, Käru, Vändra i Sauga, dok su lijeve Navesti i Reiu.
Pärnu izvire na Visoravni Pandivere iz jezera Roosna-Alliku (2,5 hektara) u Okrugu Järva.[2] Od tamo teče prema jugozapadu do kanala Pärnu-Jägala, kojim se dobar dio voda pretače u rijeku Jägali. Nakon tog protječe kroz akumulacijsko jezero Tarbja, zatim teče istočnim rubovima gradova Paide i Türi i nešto dalje kod grada Pärnu nalayi se njezino ušće u Riški zaljev.[2]
Porječje rijeke prostire se na površini od 6920 km2 po okruzima; Järva i Pärnu, a prosječni godišnji protok na ušću je 50 – 65 m3/s.[2]
Utjecaj plime proteže se do ušća pritoke Reiu, pa je na toj dionici od nekih desetak km Pärnu duboka i preko 8 metara, što omogućava uplovljavanje velikih teretnih brodova.[2]
Hidroenergija rijeke odavno se koristi je za pogon vodenica i pilana, te manufaturnu predionicu Sindi, a u novija vremena za proizvodnju električne energije (hidroelektrana Sindi 1904. – 1963. i hidroelektrana Särevere 1927. – 1941.). Još početkom 20. stoljeća po rijeci su se splavarili trupci.[2]
U kameno doba sliv rijeke bio je najgušće naseljen kraj u Estoniji. U donjem toku rijeke su 1904. pronađeni brojni neolitski arheološki ostaci. U srednjem vijeku rijeka se zvala Emajõgi ili po njemačkom Embecke.[2]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.