Remove ads
From Wikipedia, the free encyclopedia
Organska kemija je grana kemije koja proučava spojeve ugljika koji čine živi svijet. To je relativno nova znanost jer je počela rasti tek početkom 19. stoljeća. Ugljik je u organskim spojevima uvijek četverovalentan. Danas je poznato preko 20 milijuna različitih organskih spojeva. Glavni je razlog tomu sposobnost ugljika da se na različite načine veže u prstenaste i lančaste molekule.
Organska kemija | |
Prikaz različitih alotropskih modifikacija ugljika: a) dijamant, b) grafit, c) lonsdaleit, d-f) fulereni (C60, C540, C70), g) amorfni ugljik i h) ugljična nanocjevčica. | |
Znanstveno polje | Kemija |
---|---|
Znanstveno područje | Prirodne znanosti |
Klasifikacija znanosti u Hrvatskoj |
Godine 1828. je njemački kemičar Friedrich Wöhler uspio iz anorganskog spoja dobiti organski spoj mokraćevinu ili ureu. U to doba mislilo se da je to nemoguće jer organski spojevi nastaju samo u živim bićima djelovanjem vis vitalis (žive sile). Do 19. stoljeća ljudi su mislili da je nemoguće sintetizirati organske spojeve u laboratoriju, no 1824. sintetizirana je oksalna kiselina, a par godina kasnije i urea.
Po svojoj strukturi, organski su spojevi uglavnom kovalentne nepolarne molekule. Atomi ugljika su uvijek četverovalentni, a kut između dva (od četiri) vezana atoma je 109.5°. Zbog nepolarne strukture organski se spojevi ne otapaju u vodi, nego u nepolarnim (organskim) otopinama. Tekući su organski spojevi zbog niskih vrelišta hlapljivi i zapaljivi.
Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Organska kemija |
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.