Oštećenje mozga

Oštećenje mozga ili ozljeda mozga ili neurotrauma uništenje je ili degeneracija moždanih stanica. Ozljede mozga uzrokovane su nizom unutarnjih i vanjskih čimbenika. Općenito, oštećenje mozga odnosi se na značajno, neselektivno oštećenje uzrokovano traumom, dok se neurotoksičnost obično odnosi na selektivno, kemijski izazvano oštećenje neurona.

CT glave godinama nakon traumatične povrede mozga pokazuje prazan prostor, gdje je došlo do oštećenja, označeno strelicom.

Uobičajena kategorija s najvećim brojem ozljeda traumatska je ozljeda mozga nakon fizičke traume ili ozljede glave iz vanjskog izvora, a izraz stečena ozljeda mozga koristi se u odgovarajućim krugovima za razlikovanje ozljeda mozga koje se javljaju nakon rođenja od ozljeda, od genetskog poremećaja ili od urođenog poremećaja.^[1] Primarne i sekundarne ozljede mozga identificiraju uključene procese, dok žarišne i difuzne ozljede mozga opisuju težinu i mjesto.

Neuroplastičnost, koja omogućuje mozgu da se reorganizira nastankom novih neuronskih veza tijekom života, omogućuje reorganizaciju njegova rada. To omogućuje mozgu da kompenzira ozljede i bolesti.

Znaci i simptomi

Simptomi ozljede mozga razlikuju se ovisno o težini ozljede ili o tome koliki je dio mozga zahvaćen. Tri kategorije koje se koriste za klasifikaciju ozbiljnosti ozljeda mozga su blage, umjerene ili teške.

Lakše ozljede mozga

Simptomi blage ozljede mozga uključuju: glavobolju, zbunjenost, zujanje u ušima, umor, promjene u spavanju, raspoloženju ili ponašanju. Ostali simptomi uključuju: probleme s pamćenjem, koncentracijom, pažnjom ili razmišljanjem. Mentalni umor uobičajeno je iscrpljujuće iskustvo i pacijent ga ne može povezati s izvornim (manjim) incidentom. Narkolepsija i poremećaji spavanja česte su pogrešne dijagnoze.^[2]

Srednje i teške ozljede mozga

Kognitivni simptomi uključuju: zbunjenost, agresiju, abnormalno ponašanje, nejasan govor i komu ili druge poremećaje svijesti. Tjelesni simptomi uključuju: glavobolje koje se pogoršavaju ili ne prestaju, povraćanje ili mučninu, grčeve, abnormalno proširene oči, nemogućnost buđenje iz sna, slabost u ekstremitetima i gubitak koordinacije.

Simptomi uočeni kod djece uključuju promjene u prehrambenim navikama, stalnu razdražljivost ili tugu, promjene u pažnji, poremećene obrasce spavanja ili gubitak interesa za igračke.^[3]

Izvori

1. https://web.archive.org/web/20160705082634/http://www.headway.ie/download/pdf/what_is_abi.pdf# Preuzeto 13. veljače 2023.
2. Stores, G (2007). „Clinical diagnosis and misdiagnosis of sleep disorders”. Journal of Neurology, Neurosurgery, and Psychiatry. 78 (12): 1293—1297. ISSN 0022-3050. PMC 2095611. PMID 18024690. doi:10.1136/jnnp.2006.111179.
3. http://www.mayoclinic.org/diseases-conditions/traumatic-brain-injury/basics/symptoms/con-20029302 Preuzeto 13. veljače 2023.

Molimo pročitajte upozorenje o korištenju medicinskih informacija. Ne provodite liječenje bez savjetovanja s liječnikom!