Mile Bogović (Cerovac kraj Slunja, 7. kolovoza 1939. – Rijeka, 19. prosinca 2020.) bio je hrvatski prelat Katoličke Crkve, crkveni povjesničar i biskup gospićko-senjski.
| Njegova preuzvišenost Mile Bogović | |
|---|---|
| gospićko-senjski biskup | |
 | |
| Crkva | Katolička Crkva |
| Metropolija | Riječka |
| Biskupija | Gospićko-senjska |
| Imenovan | 25. svibnja 2000. |
| Umirovljen | 4. travnja 2016. |
| Nasljednik | Zdenko Križić |
| Redovi | |
| Ređenje | 28. lipnja 1964. |
| Posvećenje | 29. lipnja 1999. posvetitelj Anton Tamarut |
| Osobni detalji | |
| Rođen | 7. kolovoza 1939. Cerovac kraj Slunja |
| Umro | 19. prosinca 2020. Rijeka |
| Nacionalnost | Hrvat |
| Denominacija | katolik |
| Obrazovanje | doktor teoloških znanosti |
| Alma mater | Sveučilište u Zagrebu Gregoriana |
| Geslo | U ime Oca i Sina i Duha Svetoga |
Životopis
Osnovnu školu pohađao je u Slunju, a klasičnu gimnaziju u sjemeništu u Pazinu. Upisuje bogosloviju na Visokoj teološkoj školi u Pazinu, a završava je u Zagrebu.[1]
Od 1966. do 1971. studirao je na Papinskom sveučilištu Gregoriana u Rimu gdje je postigao doktorat iz crkvene povijesti. Za svećenika ]]Riječka nadbiskupija|Riječko-senjske nadbiskupije]] zaređen je 29. lipnja 1964. godine. Obavljao je razne dužnosti u biskupiji; bio je tajnik nadbiskupa Viktora Burića, profesor crkvene povijesti te rektor na Teologiji u Rijeci. Bio je zatim župnik u Praputnjaku te generalni vikar Riječko-senjske nadbiskupije i voditelj Sakralne baštine u Senju.[1]
Imenovan je 4. lipnja 1999. pomoćnim biskupom Riječko-senjske nadbiskupije i naslovnim biskupom Tamate. Posvećen je 29. lipnja 1999. u riječkoj katedrali. Nakon što je 25. svibnja 2000. ustanovljena Gospićko-senjska biskupija, a Mile Bogović imenovan je njenim prvim biskupom. Ustoličen je 25. srpnja 2000. u Gospiću.[1]
U Hrvatskoj biskupskoj konferenciji bio je predsjednik Komisije HBK i BK BiH za hrvatski martirologij.[1]
Papa Franjo prihvatio je 4. travnja 2016. njegovo odreknuće od službe. Zatim je imenovan apostolskim upraviteljem biskupije do biskupskog ređenja Zdenka Križića.[2] Preminuo je 19. prosinca 2020. u Rijeci.[1]
Djela
- Katolička crkva i pravoslavlje u Dalmaciji za vrijeme mletačke vladavine, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1982. (2. izd. Kršćanska sadašnjost - Školska knjiga, Zagreb, 1993.)
- Pitanje pravoslavne hijerarhije u mletačkoj Dalmaciji u XVII i XVIII stoljeću, Kršćanska sadašnjost, Zagreb, 1982.
- Hrvatski mučenici za vjeru i dom, suautor Hrvatin Gabrijel Jurišić, Verbum, Split, 2005.
- Mučenici - graditelji zajedništva: pastirska poslanica u povodu izgradnje Crkve hrvatskih mučenika, Gospićko-senjska biskupija, Gospić, 2005.
- Žao mi je naroda: biskupovih deset godina na medijskom poprištu, Alfa, Zagreb, 2010.
- Modruška ili Krbavska biskupija: Povodom 550. obljetnice prijenosa biskupijskog središta iz Krbave u Modruš (1460. – 2010.), Gospićko-senjska biskupija, Gospić, 2010.
- Lika i njezina crkva u prošlosti i sadašnjosti, Državni arhiv - Gospićko-senjska biskupija, Gospić, 2014.
- Slunjski kraj i njegova Crkva u prošlosti i sadašnjosti, Državni arhiv - Gospićko-senjska biskupija, Gospić, 2015.
- Vinodol i njegova Crkva: od Vinodolskoga zakona do naših dana, Riječka nadbiskupija, Rijeka, 2015.
- Crkva hrvatskih mučenika na Udbini: od ideje do ostvarenja: (nositelji, događaji, suradnici, darovatelji, kronika - slijedom dokumenata i objavljenih tekstova), suautor Ante Bežen, Gospićko-senjska biskupija - Nacionalno svetište hrvatskih mučenika na Udbini, Gospić - Udbina, 2016.
- Moji predšasnici biskupi: u Senju, Otočcu, Krbavi, Modrušu, Vinodolu i Rijeci, Senjsko muzejsko društvo - Gradski muzej Senj - Gospićko-Senjska biskupija, Senj, 2017.
- Srpsko pravoslavlje i svetosavlje u Hrvatskoj u prošlosti i sadašnjosti, Alfa, Zagreb, 2017.
- Velebitsko podgorje i njegova Crkva u prošlosti i sadašnjosti, Državni arhiv - Gospićko-senjska biskupija, Gospić, 2019.
- Glagoljica: bitna odrednica hrvatskog identiteta: čudesni rast od hrvatskih korijena do svjetskih razmjera, priredio Ante Bežen, Alfa, Zagreb, 2019.
Izvori
Literatura
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
