From Wikipedia, the free encyclopedia
Mario Grčević (Varaždin, 14. veljače 1969.) hrvatski je jezikoslovac.
Mario Grčević | |
Mario Grčević | |
Rođenje | 14. veljače 1969., Varaždin, Hrvatska |
---|---|
Nacionalnost | Hrvat |
Zanimanje | jezikoslovac |
Portal o životopisima |
Mario Grčević rodio se u Varaždinu 1969. godine. Osnovnu školu pohađao u Mihovljanu i Mannheimu.[1] Srednju školu završio je u Zagrebu 1987. godine. Godine 1988. otišao je u Njemačku, gdje je na Sveučilištu u Mannheimu studirao i 1995. godine magistrirao slavensku i njemačku filologiju i stekao naslov Magister Artium. Doktorirao je iz slavenske filologije 2005. godine.[2] Od 2005. do 2011. godine, završno s 55. brojem časopisa, bio je tajnikom uredništva časopisa Filologija, a potom i članom uredništva časopisa.[1] Bio je zaposlen u Zavodu za lingvistiku HAZU-a, a od 2006. godine predaje kroatističke predmete na Hrvatskim studijima Sveučilišta u Zagrebu gdje je od 2013. izvanredni profesor a od 2012. do 2015. godine pročelnik je Odjela za kroatologiju. Od 2016. godine pročelnik je Hrvatskih studija.[3] Radio je i kao novinar za inozemno izdanje Večernjega lista.[1]
Član suradnik – Razreda za filološke znanosti HAZU je od 20. svibnja 2010. godine.[4]
U svojim znanstvenim knjigama i člancima Mario Grčević istraživački obrađuje europsku, osobito njemačku, slovačku i češku, slavistiku 19. stoljeća i skuplja niz presudnih činjenica o pogledima na hrvatski jezik u njoj koji su u bitnoj mjeri utjecali na kasniji položaj hrvatskoga jezika u međunarodnoj te u jugoslavenskoj i hrvatskoj slavistici – sve do danas. U tim je radovima pokazao povijest nazora na hrvatski u Dobrovskoga, Kollara, Grimma i dr. vodećih slavista i jezikoslovaca 19. stoljeća s jedne strane, a s druge je istražio utjecaj što ga je Jernej Kopitar sa svojim štićenikom Vukom Karadžićem izvršio na predodžbe o hrvatskome, srpskome (i slovenskome) jeziku u slavistici 19. stoljeća.[4] Također, predmet je Grčevićeva interesa i rad na proučavanju jezika hrvatskih latiničnih spomenika 16. i 17. stoljeća, napose jezika hrvatskih protestanata, jezika dubrovačke pismenosti i književnosti (Marin Držić, Bartol Kašić...), te bosanskih franjevaca poput Ivana Bandulavića i Ivana Ančića (koji pisaše hrvatskom ćirilicom ili bosančicom). Vrijednim istraživačkim radom na izvorima i oštroumnim povezivanjem činjenica Grčević je bitno pridonio razumijevanju povijesti hrvatskoga standardnoga jezika te razumijevanju geneze nesporazuma oko njega koji nas još i danas opterećuju. Bez takva razumijevanja razvoja u slavistici 19. stoljeća bili bismo osjetno manje sposobni razotkrivati i pobijati predrasude o hrvatskome u slavistici 20. i 21. stoljeća.[4]
U tome je smislu Grčevićev rad bitan prinos proučavanju povijesti hrvatskoga književnoga ili standardnoga jezika koji se nadovezuje na radove niza naših vodećih kroatista, dodajući sadržajima tih radova još i presudan, dobro dokumentiran, međunarodni znanstvenopovijesni i politički kontekst.[4]
Smatra se jednim od najboljih suvremenih hrvatskih jezikoslovaca mlađega naraštaja.[5][6]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.