južnoslavenski jezik From Wikipedia, the free encyclopedia
Makedonski jezik (ISO 639-3: mkd), jedan je od slavenskih jezika i službeni jezik Sjeverne Makedonije još od 1944. [4] godine. Makedonsko je pismo ćirilica. Govori ga oko 2 113 170 ljudi, poglavito u Makedoniji (1 390 000; 1986.) i nadalje, prema neslužbenim podacima: Albanija (150 000), Bugarska (150 000), Grčka (250 000; Boskov, 2007.).[5]
Makedonski jezik | |
македонски јазик | |
Države | Sjeverna Makedonija Bugarska[1][2] Grčka Srbija Crna Gora Albanija Rumunjska |
Regije | Europa |
Govornici | 2,3 – 3 milijuna[3] |
Razredba | indoeuropski slavenski južnoslavenski makedonski |
Službeni status | |
Služben | Sjeverna Makedonija |
Ustanova | Institut za makedonski jezik Krsta Misirkova |
Jezični kôd | |
ISO 639-1 | mk |
ISO 639-2 | mkd / mac |
ISO 639-3 | mkd |
Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima) |
Slaveni su naseljavali Balkan, jedan dio je zaposjeo i najjužniji dio Balkana, pokoravajući starosjedioce, nametnuli su svoje običaje i jezik, no pri tome su prihvatili razvijenije proizvodne djelatnosti, zemljoradnju i uzgoj stoke.
Primajući kršćanstvo Slaveni u Makedoniji teško su se odricali od poganske vjere, a da se umanji otpor i odbijanje kršćanske vjere, kršćanski velikodostojnici su preveli Bibliju na jezik kojim se služili Slaveni, a da i pismo bude bliže Slavenima oni su angažirali sv. Ćirila i Metoda koji su već primili kršćanstvo i bili vrlo učeni jer su izučili najviše crkvene škole, no i škole svjetovne sfere. Ćiril i Metod su sastavili azbuku, pismo, preveli su Bibliju i crkvene knjige. Glagoljično pismo je prvo slavensko pismo. Ćiril i Metod su poslani u Moravsku da propovijedaju kršćanstvo i da time umanje napade svećenika iz zapadne crkve. Oni su sa sobom poveli i jedan dio svojih učenika, a u Moravskoj su podučili velik broj mladih. Po propasti misije Ćirila i Metoda njihovi učenici su se raširili po mnogim prostorima na istoku, jugu i produžili učenje i prosvjećivanje. Kliment i Naum došli su u Ohridu su prosvjećivali tamošnji puk, no i učenike koji su dolazili iz drugih dijelova srednjovjekovne Bugarske i drugih prostora.
Kliment je napisao novu azbuku Kirilku, odnosno ćirilicu koja se i dan danas primjenjuje u mnogim državama gdje je osnovna religija pravoslavna ili ortodoksna. Oni su u Ohridu osnovali prvi Sveslavensko sveučilište na kojem je studiralo oko 3000 studenata, crkvene knjige koje su u Ohridu pisane mogu se naći u svim pravoslavnim bibliotekama, te knjige su bile pisane ćirilicom i bile su baza pravoslavnom kršćanstvu. Kliment i Naum su osnovali i podigli mnogo crkava i manastira, u Ohridu Kliment je podigao katedralu na Plaošniku, a Naum je podigao manastir na najljepšem dijelu Ohridskog jezera, na prostoru gdje su izvori Ohridskog jezera. Po smrti Klimenta i Nauma oni su od naroda proglašeni za svece, sv. Kliment Ohridski – patron Ohrida i patron današnjih Makedonaca i Bugara, sv. Naum Ohridski Čudotvorac, svetac koji je imao iscjeliteljsku moć.
Velik broj riječi makedonskog jezika je istovjetan s riječima drugih slavenskih naroda. Makedonski jezik se oformio kao književni jezik tek u vremenu 1944. – 1945. godine.
Makedonska ćirilica je službeno pismo na teritoriji Makedonije. Sastoji se od 31 slova. Suvremena makedonska azbuka temelji se na ćirilici Krste Petkova Misirkova iz 1903. godine.
Velika slova | ||||||||||||||||||||||||||||||
А | Б | В | Г | Д | Ѓ | Е | Ж | З | Ѕ | И | Ј | К | Л | Љ | М | Н | Њ | О | П | Р | С | Т | Ќ | У | Ф | Х | Ц | Ч | Џ | Ш |
Mala slova | ||||||||||||||||||||||||||||||
а | б | в | г | д | ѓ | е | ж | з | ѕ | и | ј | к | л | љ | м | н | њ | о | п | р | с | т | ќ | у | ф | х | ц | ч | џ | ш |
Hrvatski | ||||||||||||||||||||||||||||||
a | b | v | g | d | đ | e | ž | z | dz | i | j | k | l | lj | m | n | nj | o | p | r | s | t | ć | u | f | h | c | č | dž | š |
Makedonski jezik je južnoslavenski jezik. Zbog toga posjeduje zajedničke osobine i s ostalim slavenskim jezicima, prije svega sa srpskim, bosanskim, hrvatskim i bugarskim jezikom. I pored toga, makedonski ima neke osobine koje se ne mogu naći kod ostalih slavenskih jezika, kao što su:
Vrste riječi:
Rod: muški, ženski i srednji
Broj: jednina i množina
Glagolska stanja:
Participi:
Pomoćni glagoli: sum i ima
Glagoli po vidu:
Načini:
Vremena:
Sjeverno narječje
Zapadno narječje:
Istočno i južno narječje
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.