Ljekovita potočarka

From Wikipedia, the free encyclopedia

Ljekovita potočarka
Remove ads

Ljekovita potočarka (potočarka, gorušica vodena, dragušac, vodena kreša, lat.: Nasturtium officinale) brzorastuća poluvodena biljka iz porodice Brassicaceae. Biljka je udomaćena u Europi, sjevernoj Africi i Aziji, i jedno je od najstarijih vrsta povrća koje je čovjek koristio (brali su je već stari Grci i Rimljani). Stručak je biljke šupalj i pliva na vodi. Cvjetovi su sitni i bijele boje. Biljka se koristi i u narodnoj medicini. Postoji i više kultiviranih odlika ove biljke. Uzgaja se od 1650. (Njemačka, Erfurt). Kod nas se uzgoj preporuča od 1878. godine.[1] Biljka sadrži više vitamina C od naranče, više kalcija od mlijeka i više željeza od špinata.

Kratke činjenice Sistematika, Carstvo: ...
Remove ads
Remove ads

Prehrambena vrijednost

Ljekovita potočarka sadrži gorke tvari, tanin, šećer, eterično ulje, rafanol, vitamine A, B1, B2, C i E, mineralne tvari poput željeza, joda, fosfora, kalcija. 100 gr svježeg lista daje 19 kilokalorija – 93,3 % vode, 2,2 gr bjelančevina, 0,3 gr masti, te 3 gr ugljikohidrata. Od minerala sadrži 151 mg kalcija, 54 mg fosfora, 1,7 mg željeza, 52 mg natrija i 282 mg kalija. Od vitamina sadrži 2940 µg beta-karotena, 0,08 mg tiamina (B1), 0,16 mg riboflavin (B2), 0,9 mg niacina i 79 mg vitamina C.[2]

Remove ads

Primjena u narodnoj medicini

Zahvaljujući svojim svojstvima potočarka se naširoko koristi u medicinskoj praksi, propisan je lijek za metaboličke poremećaje, čišćenje i poboljšanje krvi kao i za iskašljavanje te kao diuretičko sredstvo, za groznice i skorbut. Koristi se isključivo svježa biljka.

U narodnoj medicini koristi se kao sedativ kod živčanih bolesti. Sok biljke primjenjuje se izvana kod opeklina, lipoma, bradavica, polipa; iznutra kod bolesti štitne žlijezde, jetre, žučnih i mokraćnih kamenaca, anemije, kožnih bolesti, reumatizma, gihta, diabetes mellitusa .[3] Prema nekim novijim istraživanjima biljka bi mogla biti od pomoći i kod nekih onkoloških oboljenja.[4]

Remove ads

Vanjske poveznice

Grlić, Lj. Samoniklo jestivo bilje, Zagreb 1980.

Vanjske poveznice

PFAF database Nasturtium officinale Arhivirana inačica izvorne stranice od 30. studenoga 2012. (Wayback Machine)

Izvori

Loading content...
Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.

Remove ads