Katolička Crkva u Hrvatskoj

Katolička Crkva u Hrvatskoj (lat. Ecclesia Catholica in Croatia) najbrojnija je kršćanska i općenito vjerska zajednica u Hrvatskoj. Dio je sveopće Katoličke Crkve u punom zajedništvu s papom i Rimskom kurijom. Uključuje i Grkokatoličku Crkvu u Hrvatskoj. Djelovanje Katolička Crkve u Hrvatskoj koordinira Hrvatska biskupska konferencija u suradnji s apostolskim nuncijem.^[1]

Višeslavova krstionica u Muzeju hrvatskih arheoloških spomenika u Splitu. Simbol je pokrštenja Hrvata i pripadnosti Hrvata katoličanstvu.

Povijest

Katoličanstvo je na hrvatskim prostorima prisutno još od apostolskih vremena; tako se Dalmacija spominje u Djelima apostolskim. Za vrijeme rimske vlasti u hrvatskim zemljama razvijala se katolička crkvena hijerarhija.

Katoličanstvo u Hrvata pojavljuje se oko 641., kada su došli u dodir sa Svetom Stolicom po dolasku papina izaslanika opata Martina.^[2] O pokrštenju Hrvata nema puno podataka, ali provodilo se između VII. i početka IX. stoljeća. Osim Hrvata, koji čine većinu katolika u Hrvatskoj, zajednice s većinskim ili znatnim udjelom katolika su Mađari, Nijemci, Česi, Slovaci, Talijani i Slovenci.

Upravna podjela

Podrobniji članak o temi: Katolička upravna podjela Republike Hrvatske

Crkva je prostorno podijeljena u 5 nadbiskupija i 17 biskupija koje tvore četiri metropolije: Zagrebačku, Splitsko-makarsku, Đakovačko-osječku i Riječku, dok su samostalna Zadarska nadbiskupija i Vojni ordinarijat izravno podvrgnuti Svetoj Stolici.^[1]

Pravni položaj

U Republici Hrvatskoj Katolička Crkva ima definiran pravni položaj kao autonomna na svom području te joj je omogućeno održavati Katolički vjeronauk u državnim osnovnim i srednjim školama onim učenicima koji ga izaberu (izborni predmet), može osnivati katoličke škole, a omogućena joj je i pastoralna skrb među katoličkim vjernicima u oružanim snagama i redarstvenim službama u vidu Vojnoga ordinarijata. Razmjenom ratifikacijskih instrumenata 9. travnja 1997. stupili su na snagu ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske:

1. o pravnim pitanjima,
2. o suradnji na području odgoja i kulture i
3. o dušobrižništvu katolika u oružanim snagama i redarstvenim službama.

Prvi apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj bio je mons. Giulio Einaudi.^[3] Trenutni nuncij je mons. Giorgio Lingua.

Školstvo

Danas djeluju ovi katolički bogoslovni fakulteti: u Zagrebu, Splitu, Đakovu i Rijeci.

Sjemeništa se danas nalaze u Zagrebu (nadbiskupsko i međubiskupijsko), Splitu, Zadru i Sinju.

Crkveni redovi i družbe

U RH danas djeluju različiti crkveni redovi i družbe: franjevci • salezijanci • pavlini • verbiti • benediktinci • ivanovci • karmelićani • isusovci • trapisti • dominikanci. Nekad su djelovali i augustinci.

Klauzure

Na području Hrvatske djeluje 18 ženskih klauzurnih (zatvorenih) samostana:^[4]

• osam benediktinskih (Zadar, Cres, Krk, Šibenik, Trogir, Rab, Pag, Hvar)
• pet karmelićanskih (Brezovica, Marija Bistrica, Kloštar Ivanić, Đakovačka Breznica, Gospić.)
• tri klariška (Zagreb, Požega, Split)
• jedan Sestara Pohoda Marijina (Zagreb)
• jedan Kćeri Srca Isusova (Lasinja)

Tradicionalni katolici

U Hrvatskoj postoji i zajednica katoličkih tradicionalista, koji pohađaju pretkoncilsku Tridentsku misu na latinskom jeziku. Ohrabrena papinim motuproprijem Summorum Pontificum iz 2007., skupina zagrebačkih vjernika pokreće inicijativu za obnovom tradicionalne mise, na što je Zagrebačka nadbiskupija 2011. imenovala svećenika koji se pastoralno skrbio o zajednici tradicionalista. Bratstvo sv. Pija 2018. pokreće redovni pastoral u Hrvatskoj.^[5]

Statistike

Popisi stanovništva

2001.

Podrobniji članak o temi: Popis stanovništva u Hrvatskoj 2001.

Prema popisu 2001. u Hrvatskoj je bilo 87,97 % katolika.

2011.

Podrobniji članak o temi: Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.

Prema podatcima popisa, u Hrvatskoj je bilo 3 697 143 katolika (86,28 %).^[6]