Katolička Crkva u Hrvatskoj najbrojnija je kršćanska i općenito vjerska zajednica u Hrvatskoj. Dio je sveopće Katoličke Crkve u punom zajedništvu s papom i Rimskom kurijom. Uključuje i Grkokatoličku Crkvu u Hrvatskoj.
 |
Ovaj članak ili dio članka nije pokriven izvorima.Pomozite Wikipediji navođenjem odgovarajućih knjiga, članaka u časopisima ili internetskih stranica. |
Povijest
Podrobniji članak o temi: Katoličanstvo u HrvataKatoličanstvo se prvi put na prostorima Hrvatske pojavljuje 641., kada su Hrvati došli u dodir sa Svetom Stolicom po dolasku papina izaslanika opata Martina.[1] O pokrštenju Hrvata nema puno podataka ali provodilo se između VII. i početka IX. stoljeća. Osim autohtonih Katolika Hrvata koji čine uvjerljivu većinu i manji broj ostalih vjernika Katolika živio je na ovim prostorima od ranije poput manjih zajednica Mađara, Nijemaca, Čeha. Drudi vjernici Katolici došli su naseljavanjem, ili je manji broj prešao na katoličku vjeru iz drugih vjera.
Upravna podjela
Podrobniji članak o temi: Katolička upravna podjela Republike HrvatskePravni položaj
U Republici Hrvatskoj Katolička Crkva ima definiran pravni položaj kao autonomna na svom području te joj je omogućeno održavati vjeronauk u državnim osnovnim i srednjim školama onim učenicima koji ga izaberu (izborni predmet), može osnivati katoličke škole, a omogućena joj je i pastoralna skrb među katoličkim vjernicima u oružanim snagama i redarstvenim službama u vidu Vojnoga ordinarijata. Razmjenom ratifikacijskih instrumenata 9. travnja 1997. stupili su na snagu ugovori između Svete Stolice i Republike Hrvatske:
- o pravnim pitanjima,
- o suradnji na području odgoja i kulture i
- o dušobrižništvu katolika u oružanim snagama i redarstvenim službama.
Prvi apostolski nuncij u Republici Hrvatskoj bio je mons. Giulio Einaudi.[2] Trenutni nuncij je mons. Giorgio Lingua.
Školstvo
Danas djeluju ovi katolički bogoslovni fakulteti: u Zagrebu, Splitu, Đakovu i Rijeci.
Sjemeništa se danas nalaze u Zagrebu (nadbiskupsko i međubiskupijsko), Splitu, Zadru i Sinju.
Crkveni redovi i kongregacije
U RH danas djeluju ovi crkveni redovi i kongregacije: franjevci • salezijanci • pavlini • verbiti • benediktinci • ivanovci • karmelićani • isusovci • trapisti • dominikanci. Nekad su djelovali i augustinci.
Tradicionalni katolici
U Hrvatskoj postoji i zajednica katoličkih tradicionalista, koji prakticiraju pretkoncilsku Tridentsku misu na latinskom jeziku. Ohrabrena papinim motuproprijem Summorum Pontificum 2007., skupina zagrebačkih vjernika pokreće inicijativu za obnovom tradicionalne mise, na što je Zagrebačka nadbiskupija 2011. imenovala svećenika koji se pastoralno skrbio o zajednici tradicionalista. Bratstvo sv. Pija 2018. pokreće redovni pastoral u Hrvatskoj.[3]
Statistika
Popisi stanovništva
2001.
Podrobniji članak o temi: Popis stanovništva u Hrvatskoj 2001.Prema popisu 2001. u Hrvatskoj je bilo 87,97% katolika.
2011.
Podrobniji članak o temi: Popis stanovništva u Hrvatskoj 2011.Prema podatcima popisa, od ukupnog broja od 3 697 143 katolika u Republici Hrvatskoj (86,28% ukupnog stanovništva)[4] taj broj po etničkoj podjeli katolika sljedeći:[nedostaje izvor]
- 3 599 038 Katolici Hrvati
- 15 083 Katolici Talijani
- 8 521 Katolici Česi
- 8 299 Katolici Romi
- 8 081 Katolici Slovenci
- 7 109 Katolici Albanci
- 3 159 Katolici Slovaci
- 2 776 Katolici vjernici neizjašnjeni po nacionalnoj pripadnosti
- 2 391 Katolici Srbi
- 1 913 Katolici vjernici izjašnjenio kao "ostali"
- 1 847 Katolici Nijemci
- 1 692 Katolici Rusini
- 1 384 Katolici nepoznate nacionalnosti
- 1 339 Katolici Ukrajinci
Izvori
Vanjske poveznice
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
