Kašupski jezik (ISO 639-3: csb; izvorno: kaszëbsczi jãzëk, Kaszëbë, pòmòrsczi jãzëk, kaszëbskò-słowińskô mòwa, poljski: Język kaszubski, njemački: Kaschubische Sprache, kaszubski; kashubian, cashubian, cassubian) je zapadnoslavenski jezik, kojim govori oko 3 000 ljudi od 100 000[1] ili više (1993 T. Salminen) etničkih Kašuba južno i zapadno od Gdanjska na lijevoj obali donje Visle.Dijalekti: kašupski vlastiti i slovinački (slovinski) kojim govore Slovinci.
| Kašupski jezik | |
| kaszëbsczi, pòmòrsczi | |
| Države | Pomorjsko vojvodstvo (Poljska) |
| Regije | Pomeranija |
| Govornici | 53 000 |
| Rang | - |
| Razredba | indoeuropski
|
| Službeni status | |
| Služben | u nekim općinama u Pomorjskom vojvodstvu u Poljskoj |
| Ustanova | nema |
| Jezični kôd | |
| ISO 639-1 | nema |
| ISO 639-2 | csb |
| ISO 639-3 | CSB |
| Povezani članci: jezik | jezična porodica | popis jezika (po kodnim nazivima) | |
Govornici nemaju status nacionalne, već jezičke grupe. Riječ kašub potječe od kassub, što je tradicionalni ogrtač članova ove zajednice. To je jedini živi pomeranijski jezik, dok su ostali: polapski, slovinski, ili staropomeranijski, jezici slavenskih plemena oko rijeke Odre, već nestali. Kašupski i slovinski dijalekti veoma su slični.
Kašupski je najbliskiji poljskom jeziku, s kojim dijeli veći dio leksika, gramatike i načina tvorbe riječi. Najvažnije razlike u odnosu na poljski su ostatci staropruskog jezika, pozajmljenice iz njemačkog (oko 5 %), i pravila naglašavanja. Karakteristika kašupskog je inverzija susjednih fonema u odnosu na slavenske jezike: recimo kašupski gard (grad, tvrđava) je u poljskom gród.
Povijest kašupskog jezika
Od 15. stoljeća kašupski se zapisuje latiničnim pismom i po pravilima poljske ortografije. Standardizacija nikada nije provedena, tako da pisci pišu u vlastitim dijalektima. Najpoznatiji pisac na kašupskom bio je Florian Cenôwa (19. stoljeće).
S poljske točke gledišta, kašupski je oduvijek smatran dijalektom poljskog jezika. Argumenti za ovo su jezična bliskost i činjenica da su se govornici ovog jezika uvijek izjašnjavali kao Poljaci. Kašupski danas funkcionira kao dijalekt, odnosno za usmenu komunikaciju, a manje kao pisani jezik. Poljski je službeni jezik i u kašupskim područjima.
U novije vrijeme, poljska država pomaže opstanku kašupskog jezika kroz medije i obrazovanje (osnovne i srednje škole).
Primjer jezika
![Thumb](#/media/Datoteka:Jerozolëma,_kòscel_Pater_noster,_"Òjcze_nasz"_pò_kaszëbskù.JPG)
Oče naš na kašupskom:
Òjcze nasz, jaczi jes w niebie, niech sã swiãcy Twòje miono, niech przińdze Twòje królestwò, niech mdze Twòja wòlô jakno w niebie tak téż na zemi. Chleba najégò pòwszednégò dôj nóm dzysô i òdpùscë nóm naje winë, jak i më òdpùszcziwómë naszim winowajcóm. A nie dopùscë na nas pòkùszeniô, ale nas zbawi òde złégò. Amen
Literatura
- Aleksander Labuda : Słownik polsko-kaszubski/Słowôrz kaszëbskò-pòlsczi Gdańsk 1981.
- Fryderyk Lorentz : Gramatyka pomorska t. 1-3 Wrocław 1958. – 1962.
- Bernard Sychta : Słownik gwar kaszubskich na tle kultury ludowej. t. 1-6 Wrocław - Warszawa - Kraków 1967. – 1976.
- Gustaw Pobłocki: Słownik kaszubski z dodatkiem idyotyzmów chełmińskich i kociewskich, Chełmno 1887.
- Hanna Popowska-Taborska, Wiesław Boryś: Słownik etymologiczny kaszubszczyzny t.1-4 Warszawa 1994. – 2002. (Slawistyczny Ośrodek Wydawniczy ) ISBN 83-901394-9-9, ISBN 83-86619-81-3, ISBN 83-86619-28-7, ISBN 83-86619-74-0
- Stefan Ramułt: Słownik języka pomorskiego czyli kaszubskiego, Kraków 1893.
- Jerzy Treder : Język kaszubski. Poradnik encyklopedyczny. Gdańsk 2002. ISBN 83-7326-037-4
- Jan Trepczyk : Słownik polsko-kaszubski t. 1-2 Gdańsk 1994. ISBN 83-85011-73-0
Izvori
Vanjske poveznice
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
