Ivan Franjo Jukić

Ivan Franjo Jukić (Banja Luka, 8. srpnja 1818. – Beč, 20. svibnja 1857.)^[1] bio je hrvatski^[2] franjevac, prosvjetitelj, pjesnik, publicist, putopisac, jezikoslovac, hrvatski preporoditelj, književnik, kulturni, znanstveni i politički djelatnik.

Ivan Franjo Jukić
Ivan Franjo Jukić
Puno ime	Ivan Franjo Jukić
Pseudonim	Slavoljub Bošnjak, fra Filip Kunić
Rođenje	8. srpnja 1818. Banja Luka
Smrt	20. svibnja 1857. Beč
Zanimanje	svećenik
Književne vrste	poezija, putopis
Portal o životopisima

Životopis

Elementarnu pismenost i znanje osnova latinskoga jezika stekao je kod mjesnog župnika, fra Franje Sitnića. Niže razrede gimnazije završio je u franjevačkom samostanu u Fojnici, filozofiju je studirao u Zagrebu, a teologiju u mađarskom Veszprému i Dubrovniku. Tijekom studija se politički angažirao. Oduševio se idejama ilirskoga pokreta pa se zauzimao za kulturno podizanje Bosne, potičući otvaranje tiskara, knjižnica, kulturnih društava, narodnih čitaonica i muzeja. Pokazivao je sklonost za prosvjetiteljske ciljeve s naglaskom na reformu jezika, pravopisa (bio je pristašom Gajeva pravopisa) i utemeljenje škola. Bavio se tekstologijom i rukopisima starih hrvatskih pisaca. Pokrenuo je, uređivao i ispisivao prvi bosanskohercegovački časopis "Bosanski prijatelj". Prikupljao je narodne pjesme koje je s Grgom Martićem, a pod pseudonimom fra Filip Kunić, objavio u Osijeku. Općenito, mora se naglasiti da je Jukićev rad neodvojivo vezan uz djelovanje fra Grge Martića.

Književni i znanstveni rad

U njegovom književnom radu, najvrjedniji su putopisi. Jukić je pisao i pjesme domoljubnog nadahnuća, sukladno njegovom vatrenom zanosu za ilirski preporod. Omer-paša Latas protjerao ga je zbog političkog angažmana (zbog teksta "Želje i molbe bosanskih krstjana") u Carigrad i trajno mu zabranio povratak u Bosnu, a o složenosti odnosa Jukić-Latas napisana su cijela poglavlja u literaturi. Naime, Jukić je Latasa vidio kao Slavena, čovjeka sklonog svom puku i kao spasitelja Bosne. Štoviše, Jukićeva pjesma "Slavodobitnica svietlome gospodinu Omer-paši", dovodi do toga da je Latas dao uhititi Jukića (1852.) i zatočiti u Carigrad, odakle ga je iz zatvora izvukao austrijski konzul, pjesnik Antun Mihanović. U njegovom znanstvenom radu primjećuje se karakteristična istraživačka opisnost, ali i kritičnost, neuobičajena za ono vrijeme (djelo "Zemljopis i poviestnica Bosne"). Pokopan je u skupnu siromašku grobnicu na groblju St. Marxer Friedhof u Beču. Pri preuređivanju susjedne skupne grobnice u kojoj je bio pokopan i Mozart, oznaka Jukićeva groba je zagubljena, pa su mu kao nadomjestak franjevci i bečki Hrvati postavili spomen-ploču u franjevačkom samostanu u Beču, na adresi Franziskanerplatz 4. Njegovo memoarsko djelo "Progonstvo iz Sarajeva u Carigrad" objavljeno je 1931. godine u Zagrebu. Njemu u čast franjevačka provincija Bosna Srebrena je 1971. pokrenula reviju koja nosi ime ovog franjevačkog velikana, Jukić.

Izabrana djela

Književna

• Život Isusa Krista (preveo Mihovil Čuić, 1848.)
• Slavodobitnica svietlomu gospodinu Omer-paši (1851.)
• Putovanja od Sarajeva do Carigrada, putopisi, 1852.
• Bogoljubni način (1855.)
• Narodne piesme bosanske i hercegovačke, prikupljene narodne pjesme (zajedno s fra Grgom Martićem), Osijek, 1858.

Znanstvena

• Početak pismenstva i napomena nauka krstjanskoga (1848.)
• Zemljopis i poviestnica Bosne, Zagreb, 1851 (pod imenom Slavoljub Bošnjak; posvećeno Ljudevitu Gaju)

Časopisi

• Bosanski prijatelj, I, II (časopis, 1850. – 1851.)
• Bosanski prijatelj, III (časopis, 1861.)

Izvori

1. Mirko Marjanović, Leksikon hrvatskih književnika Bosne i Hercegovine od najstarijih vremena do danas, Matica hrvatska Sarajevo, HKD Napredak, Sarajevo.
2. Hrvatska enciklopedija: Jukić, Ivan Franjo (Frano), pristupljeno 27. prosinca 2014.

Literatura

• Darija Gabrić-Bagarić: Bosanski domoljub i hrvatski rodoljub, "Hrvatsko slovo", 3. kolovoza 2007., str. 22
• M. Lukenda: Ivan Franjo Jukić, franjevac iilirac - redovnik naroda i domovine, Zagreb 2000.
• M. Lukenda: Ivan Franjo Jukić, seine literarische und aufklärische Tätigkeit, Pergamena i Hrvatska katolička misija Beč, Zagreb 2007.

Vanjske poveznice

• Život i djelo Ivana Franje Jukića recenzija u "Fluminensii", časopisu za filološka istraživanja, br. 1-2/2000.
• Matica hrvatska - Književno i kulturno djelovanje franjevaca u Bosni i Hercegovini od 13.-20. stoljeća  Arhivirana inačica izvorne stranice od 27. rujna 2007. (Wayback Machine)