Ivan Damaščanski
From Wikipedia, the free encyclopedia
Ivan Damaščanski (grč. Ἰωάννης Δαμασκήνος, lat. Iohannes Damascenus; Damask, oko 675./676. – Mar Saba, 4. prosinca 749.) bio je sirijski redovnik, svetac, crkveni naučitelj, crkveni otac, pjesnik i teolog. Pisao je protiv nestorijanaca, jakovita i manihejaca, a najvažniji polemički spis uperen mu je protiv ikonoboraca.
Sveti Ivan Damaščanski Ἰωάννης Δαμασκήνος | |
---|---|
![]() | |
Rođen | oko 675./676. Damask |
Preminuo | 4. prosinca 749. Mar Saba |
Kanoniziran | prije kongregacije |
Spomendan | 4. prosinca |
![]() |
Životopis
Rođen je u drugoj polovici 7. stoljeća, u dobrostojećoj kršćanskoj arapskoj obitelji u Damasku. Njegov otac bio je civilni predstavnik kršćana kod kalifatske vlasti. Kasnije ga je u tome naslijedio Ivan. Oko 720. goine napušta ovu službu te se povukao u samostan sv. Sabe kod Jeruzalema. Kasnije je zaređen za svećenika te se cijelo vrijeme svog monaškoga života posvetio kontemplaciji i pisanju.[1]
Pisao je razne polemike protiv kristoloških hereza i protiv ikonoklasta. Umro je oko 750. godine. Papa Lav XIII. proglasio ga je 1890. godine naučiteljem Crkve.[1] Naziva se i „istočni Toma Akvinski”.[2]
Filozofija
U filozofiji se koristio eklektički platonskom i aristotelovskom terminologijom, kao oruđima za precizno izražavanje kršćanske dogme. U teologiji je stvaralački naslijedovao sintezu velikih crkvenih otaca Aleksandrije i Kapadocije, zatim Pseudo-Dionizija Areopagita i Maksima Ispovjednika.
Djela

- "Izvor spoznaje" (grč: Πηγὴ γνώσεως), u tri bilježnice:
- * "Dijalektika" (filozofska poglavlja o terminologiji)
- * "O herezama" (opis i kritika hereza)
- * "O pravoj vjeri (izlaganje biblijsko-patrističkog učenja). Smatra se njegovim glavnim dijelom.
- "Sacra parallèle" (grčki: Τὰ ἱερά), zbirka mudrih izreka.
- rasprave s nestorijancima, monofizitima, monotelitima, manihejcima
- besjede protiv ikonoboraca, čija je argumentacija bila odlučujuća za cjelokupnu teologiju pristalica ikona.
Pored teoloških spisa, pisao je i crkvene himne, koji se još uvijek koriste u pravoslavnim manastirima diljem svijeta.
Izvori
Literatura
Vanjske poveznice
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.