Harpija

Harpije (grč. Ἅρπυιαι, Hárpuiai) u grčkoj mitologiji ptice su s licima žena; boginje oluje. Najčešće su prikazivane kao otimačice i pljačkašice.

Etimologija

Ime Harpije izvedeno je od grčkog glagola harpázein = "zgrabiti", "ščepati", "domoći se", a potom imenice harpyia = "grabljivac". Dakle, Harpije su "grabljivice".

Karakteristike

Harpije nisu uvijek bile zle. Isprva su bile boginje oštrog vjetra, personifikacije olujnih vjetrova,^[1] a odnosile su duše mrtvih u Had^[2] te su se vrlo rijetko upletale u život bogova i ljudi. Jedna je Harpija sa Zefirom, zapadnim vjetrom, bila majka Ahilejevih konja^[3] ili je, prema inačici^[4] o Erihtonijevim konjima, Elopu ugrabio Borej te su se parili i dobili konja Ksanta i kobilu Podarku.

Prema Heziodu,^[5] bila su stvorenja s lijepom kosom. Harpije su isprva bile prikazivane kao ne baš lijepa stvorenja, a poslije ih se počelo prikazivati prekrasnima, usporedno sa Sirenama. Već prema Eshilu^[6] opisane su kao ružna krilata stvorenja, a poslije kao najodvratnija čudovišta, ptice s djevojačkim glavama, s dugim pandžama i blijedim licima od gladi.^[7] U srednjem vijeku zvali su ih djevicama orlovima.

Harpije su najčešće tri:

Ela ("okretna poput oluje", "goropadna"), znana i kao Elopa ("brza poput oluje")
Kelena ("tamna"), znana i kao Podarka ("brzonoga") ili Podarga ("bljeskonoga")
Okipeta ("brzoleta"), znana i kao Okipoda, Okitoja ili Nikotoja ("jureća pobjednica")

Homer^[3] ih spominje dvije, ali poimence samo Podagru. Heziod,^[5] kao i Apolodor,^[8] spominje Elu i Okipetu. Vergilije spominje Okipetu. Još se spominju^[9] Aelopa, Nikotoja,^[10] Okitoja, Okipoda te Aholoja.

Mitologija

Rođenje i život

Ovisno o izvorima, bile su Pontove/Posejdonove i Gejine kćeri;^[11] premda drugoj inačici^[12] Iridine sestre, Tifonove i Ehidnine kćeri, a najčešće se smatra^[13] da im je otac im je bio Taumant, a majka Okeanida Elektra (ili pak Ozomena^[14]), premda postoji i inačica^[15] da im je otac bio i Finej.

Živjele su na otocima Strofadima,^[16] na ulazu u Ork^[17] ili u pećini na Kreti.^[18]

Harpije i Finej

Finej, kralj Trakije, imao je dar proroštva. Prema jednom izvoru,^[19] kažnjen je jer je proročanstvima previše otkrivao, a prema drugome jer je počinio zločin nad sinovima iz prvoga braka. Zeus je bio ljut na nj te ga je kaznio ostavivši ga na otoku s hranom koju nikad nije mogao jesti. Naime, Harpije bi uvijek došle i ukrale hranu iz njegovih ruku prije nego što bi je uspio pojesti, a ono što nisu bile pojele, zagadile bi izmetom. Ovo se nastavljalo sve dok nije stigao Jazon s Argonautima.

Boreadi, Kalais i Zet, krilati sinovi Boreja, sjevernog vjetra progonili su Harpije.^[20] Naime, prema jednoj inačici mita^[21] Harpije su pobjegle, ali jedna se utopila u rijeci Tigris (te se prozvala rijekom Harpis^[22]), a druga je stigla do Ehinada i nikad se nije vratila pa su se otoci prozvali Strofadama; zbog umora i ona i njezin progonitelj posustali su te su Harpije obećale da Harpije više neće uznemiravati nikoga te su se one vratile u svoju pećinu na Kreti. Prema drugoj inačici Boreadi su htjeli ubiti Harpije, a potom su se pojavili Irida,^[19] Hermes ili njihov otac Tifon^[23] te ih spasili i obećali da im više neće smetati, a prema trećoj i Harpije i Boreadi poginuli su.^[24]

Zahvalan za njihovu pomoć, Finej je Argonatima pomogao rekavši im kako da prođu Simplegade, začarane stijene.

Eneida

Prema Vergiliju,^[25] Eneja je također susreo Harpije na njihovu boravištu u Strofadima gdje su Trojancima krale hranu. Kelena ih je proklela rekavši da će biti toliko gladni da će jesti stolove prije nego što stignu na kraj putovanja, a Trojanci su pobjegli u strahu.

Također su prikazane^[26] kao čuvarice podzemnog svijeta.

Literatura

[1]
Homer: Odiseja (XX./66., 77.)
[2]
Homer: Odiseja (I./241.; XIV./371.)
[3]
Homer: Ilijada (XVI./149.)
[4]
Non: Dionysaca (XXXVII./157.)
[5]
Heziod: Teogonija (265. -)
[6]
Eshil: Eumenide (50.)
[7]
Vergilije: Eneida (III./216.)
Ovidije: Metamorfoze (VII./4.)
Higin: Fabulae (XIV.)
[8]
Apolodor: Biblioteka (I./10)
[9]
Apolodor: Biblioteka (I./9.21, 123.)
Servije: O "Eneidi" (III./209.)
Higin: Fabulae (14.)
[10]
Katalog žena (155.)
[11]
Servije: O "Eneidi" (III./241.)
[12]
Valerije Flak: Argonautica (IV./428., 516.)
[13]
Heziod: Teogonija (267. -)
[14]
Higin: Fabulae (XIV.)
[15]
Tzetzes: O Likofronu (650.)
[16]
Vergilije: Eneida (III./210)
[17]
Vergilije: Eneida (VI./289.)
[18]
Apolonije s Roda: Argonautica (II./298.)
[19]
Apolonije s Roda: Argonautica (II./179. - 434.)
[20]
Katalog žena (XL.)
[21]
Apolodor: Biblioteka (I./9.21)
[22]
Apolodor: Biblioteka (I./121. - 123.)
[23]
Valerije Flak: Argonautica (II./179. - 434.)
[24]
Apolodor: Biblioteka (III./199.)
[25]
Vergilije: Eneida (III./209.)
[26]
Vergilije: Eneida (VI./287.)

Apolodor: Biblioteka
Vergilije: Eneida

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Harpija

Harpije u klasičnoj literaturi i mitologiji (engl.)

[1] [1]
Homer: Odiseja (XX./66., 77.)

[2] [2]
Homer: Odiseja (I./241.; XIV./371.)

[#1-3] [3]
Homer: Ilijada (XVI./149.)

[4] [4]
Non: Dionysaca (XXXVII./157.)

[#2-5] [5]
Heziod: Teogonija (265. -)

[6] [6]
Eshil: Eumenide (50.)

[7] [7]
Vergilije: Eneida (III./216.)
Ovidije: Metamorfoze (VII./4.)
Higin: Fabulae (XIV.)

[8] [8]
Apolodor: Biblioteka (I./10)

[9] [9]
Apolodor: Biblioteka (I./9.21, 123.)
Servije: O "Eneidi" (III./209.)
Higin: Fabulae (14.)

[10] [10]
Katalog žena (155.)

[11] [11]
Servije: O "Eneidi" (III./241.)

[12] [12]
Valerije Flak: Argonautica (IV./428., 516.)

[13] [13]
Heziod: Teogonija (267. -)

[14] [14]
Higin: Fabulae (XIV.)

[15] [15]
Tzetzes: O Likofronu (650.)

[16] [16]
Vergilije: Eneida (III./210)

[17] [17]
Vergilije: Eneida (VI./289.)

[18] [18]
Apolonije s Roda: Argonautica (II./298.)

[#3-19] [19]
Apolonije s Roda: Argonautica (II./179. - 434.)

[20] [20]
Katalog žena (XL.)

[21] [21]
Apolodor: Biblioteka (I./9.21)

[22] [22]
Apolodor: Biblioteka (I./121. - 123.)

[23] [23]
Valerije Flak: Argonautica (II./179. - 434.)

[24] [24]
Apolodor: Biblioteka (III./199.)

[25] [25]
Vergilije: Eneida (III./209.)

[26] [26]
Vergilije: Eneida (VI./287.)

[1]

[2]

[3]

[4]

[5]

[6]

[7]

[8]

[9]

[10]

[11]

[12]

[13]

[14]

[15]

[16]

[17]

[18]

[19]

[20]

[21]

[22]

[23]

[24]

[25]

[26]