Guangzhou

Guangzhou (kineski: 廣州, pinyin: Guǎngzhōu; doslovno: „Široka prefektura”), poznat i kao Kanton (Kwangchow ili Kwong Chow), je glavni i najveći grad kineske pokrajine Guangdong. Nalazi se na jugu Kine, u zaljevu koji je poznat pod imenom Biserna rijeka (zajedničko ušće rijeka Xi Jiang, Bei Jiang i Dong Jiang). Smješten je u blizini Hong Konga u jednom od najnaseljenijih i najrazvijenijih područja Kine.

Razglednica Guangzhoua: Poslovna četvrt Tianhe CBD, Kantonski toranj i pagoda Chigang, Haizhu most, Memorijalna dvorana Sun Yat-sen, „Kip pet ovnova”, Zhenhai toranj u parku Yuexiu i Katedrala Svetog Srca.

Guangzhou
广州
Guangđou (transliteracija)
Guangzhou 2013.
Nadimak: Grad ovnova, Grad cvijeća, Suicheng
Država	Kina
Kineska pokrajina	Guangdong
Vlast
• Gradonačelnik	Wen Guohui
Površina
• Ukupna	7.434,4 km²
• Metropolitansko područje	9.123 km²
Visina	21 m
Koordinate	23°07.55′N 113°15.58′E
Stanovništvo (2018.)
• Entitet	11.547.491
• Metropolitansko područje	14.904.400 (2.000 stanovnika/km²)
Metropolitansko područje	25 milijuna
Vremenska zona	China Standard Time (UTC+8)
• Ljeto (DST)	ne primjenjuje se (UTC+8)
Poštanski broj	510000
BND (2018.)	347 milijardi $
Po glavi stanovnika	23.963 $
Registarske pločice	粤
Stranica	www.gz.gov.cn
Položaj Guangzhoua u Kini

Zemljopisne odlike

Guangzhou se nalazi na jugu Kine na zajedničkom ušću rijeka Xi Jiang, Bei Jiang i Dong Jiang u zaljev poznat pod imenom Biserna rijeka. Obale tog zaljeva su izrazito gusto naseljene. Guangzhou je čvrsto povezan s okolnim gradovima Hong Kongom, Shenzhenom, Foshanom, Zhongshanom i Makaom i čini jednu metropolitansku regiju koja spada među najnaseljenije i gospodarski najdinamičnije dijelove Kine (s najbržim gospodarskim rastom).

Reljef na prostoru grada je brdovit. Klima je vlažna suptropska s jakim utjecajem monsuna. Zbog monsuna su ljeta mnogo vlažnija od zima.

Povijest

Grobno odijelo od žada Zhao Mo u Muzeju kraljevstva Nanyue, Guangzhou.

Prvi grad na području Guangzhoua je bio Panyu osnovan 214. pr. Kr. God. 206. pr. Kr. je postao glavni grad kraljevstva Nanyue. God. 111. pr. Kr. je pripojen Kineskom carstvu za vrijeme dinastije Han i postao je pokrajinski centar. Guangzhou je tada bilo ime pokrajine, a ne grada. Kasnije se Panyu sve češće počeo zvati Guangzhou. God. 758. napali su ga arapski i perzijski pirati. God. 878. ga je napao kineski pobunjenički vođa Huang Chao.

Fotografija trgovačke ulice Guangzhoua oko 1919.

Razdoblje Pet dinastija i Deset kraljevstava (907. – 960.) koje je uslijedilo nakon propasti dinastije T'ang, iskoristio je guverner Kasnijeg Lianga, Liu Yan, da Panyu pretvori u središte svog carstva Veliki Yue ili Južni Han, koje je trajalo od 917. do 971. godine. u tom je razdoblju grad uživao značajan kulturni i gospodarski uspjeh. Od 10. do 12. stoljeća postoje zapisi da velike strane zajednice nisu bile isključivo muške (Židovi, kršćani, Parsi), već su uključivale i „perzijske žene”.^[1] Guangzhou je posjetio i maroški putnik Ibn Battuta tijekom svog putovanja širom svijeta u 14. stoljeću. Detaljno je opisao postupak kojim su Kinezi gradili svoje velike brodove u lučkim brodogradilištima.^[2]

Bund Guangzhoua s nizovima tanka čamaca oko 1930.

Prvi Europljani koji su posjetili taj prostor su bili Portugalci koji su stigli 1511. godine. Guangzhou su nazvali Cantão i prema tom imenu Europljani često grad zovu Kanton. God. 1557. Portugalci su u blizini osnovali trgovačku postaju Makao koja je imala monopol na trgovinu sa Zapadom i bila portugalska kolonija sve do 1999. Od 1683. Kina se otvara za trgovinu sa strancima i Guangzhou postaje najvažnija trgovačka luka za trgovinu Kine s Europljanima i do 18. st. je postao jedna od najvažnijih svjetskih trgovačkih luka. Od 1757. do 1842. grad je imao monopol na trgovinu Kine s Europljanima (tzv. kantonski sustav), a nakon Opijumskih ratova 1842. se otvaraju ostale kineske luke. Glavni izvoz bio je čaj i porculan, a kao mjesto susreta trgovaca iz cijelog svijeta, Guangzhou je postao prethodnica uspona moderne globalne ekonomije.^[3]

Narodnooslobodilačka vojska Kine ulazi u grad 14. listopada 1949.

Od 1918. je Guangzhou službeno ime grada, a Panyu ostaje ime južnog gradskog okruga. Između 1938. i 1945.je bio pod japanskom okupacijom. Japanci su bombardirali grad i terorizirali stanovništvo. God. 1949. Guangzhou je bio zadnje sjedište kineske nacionalističke vlade (Kuomintang) koja se borila protiv komunista. Komunisti su grad zauzeli 14. listopada 1949. i nacionalisti su pobjegli na Tajvan. Pod komunističkom vlašću se grad obnavlja. Nakon 1990. se Kina otvara slobodnom tržištu i Guangzhou se zbog svog položaja vrlo brzo gospodarski razvija.

Znamenitosti

Kantonski toranj visok 604 m je drugi po visini toranj na svijetu.

Od dinastije Song postoji zabilješka o „Osam pogleda na Guangzhou” u „Analima prefekture Guangzhou” (广州府志) gdje su navedene znamenitosti Guangzhoua.^[4] Tijekom povijesti ove znamenitosti su se mijenjale, ali se danas (od 2011.) za najvažnije znamenitosti smatraju:

• 
  „Sjajni tornjevi Novog grada”
• 
  „Treperava Biserna rijeka”
• 
  „Maglovita planina, zelena i uredna” (Park planine Baiyun)
• 
  „Veličanstveni Yuexiu” (Park Yuexiu)
• 
  „Vječni plamen stare škole” (Dvorana predaka Chen Clan)
• 
  „Čudesni prizor Liwana” (Jezero Liuhua)
• 
  „Znanstveni grad, izvrstan poput brokata”
• 
  „Močvara koja pjeva noću” (Park močvare Nansha)

Od tradicionalnih znamenitosti značajni su još: budistički hram Šest drva banjana, kraljevska grobnica Južne Yue i Zapadne Han dinastije i Katedrala sv. Srca. Otok Shamian je značajan rekreacijski centar.

Guangzhou je grad koji se brzo razvija i grade se mnoge moderne zgrade. Postoji poslovni centar s brojnim neboderima, a najvažniji su: CITIC Plaza, Pearl River Tower i West Tower. Izgrađen je televizijski toranj (Kantonski toranj) koji je visok 604 metra i među najvišim je građevinama na svijetu.

Uprava

Guangzhou je pod-pokrajinski grad, te ima izravnu nadležnost nad jedanaest okruga:

Liwan Yuexiu Haizhu Tianhe Baiyun Huangpu Panyu Huadu Nansha Conghua Zengcheng

Upravna podjela Guangzhoua Upravni kodovi Podjela Površina (km²)[5] Stanovništvo (2010.)[6] Sjedište Poštanski broj Pod-podjele Pod-distrikti Naselja Stambene zajednice Sela 440100 Guangzhou 广州市 Guǎngzhōu Shì 7.434,40 12.701.948 Yuexiu 510000 136 34 1533 1142 440103 Liwan 荔湾区 Lìwān Qū 59,10 898.200 Shiweitang 510000 22   195   440104 Yuexiu 越秀区 Yuèxiù Qū 33,80 1.157.666 Beijing 510000 18   267   440105 Haizhu 海珠区 Hǎizhū Qū 90,40 1.558.663 Jianghai Subdistrict 510000 18   257   440106 Tianhe 天河区 Tiānhé Qū 96,33 1.432.426 Tianyuan Subdistrict 510000 21   205   440111 Baiyun 白云区 Báiyún Qū 795,79 2.223.150 Jingtai Subdistrict 510000 18 4 253 118 440112 Huangpu 黄埔区 Huángpǔ Qū 484,17 831.586 Luogang Subdistrict 510500 14 1 90 28 440113 Panyu 番禺区 Pānyú Qū 529,94 1.764.828 Shiqiao 511400 11 5 87 177 440114 Huadu 花都区 Huādū Qū 970,04 945.005 Huacheng 510800 4 6 50 188 440115 Nansha 南沙区 Nánshā Qū 783,86 259.900 Huangge 511400 3 6 28 128 440117 Conghua 从化区 Cónghuà Qū 1.974,50 593.415 Jiekou 510900 3 5 46 221 440118 Zengcheng 增城区 Zēngchéng Qū 1.616,47 1.037.109 Licheng 511300 4 7 55 282

Stanovništvo

Popis stanovništva iz 2010. godine pokazao je da je broj stanovnika u gradu Guangzhou 12,78 milijuna. Od 2014. procijenjeno je na 13.080.500, s 11.264.800 urbanih stanovnika.^[7] Njegova gustoća naseljenosti je tako oko 1.800 stanovnika po km².

Kretanje broja stanovnika

1950.	1970.	1990.	2000.	2007.	2014.
2.567.645[8]	4.185.363[8]	5.942.534[8]	9.943.000[8]	10.530.100[8]	11.264.800[7]

Gospodarstvo

Panoramski pogled na Guangzhou

Guangzhou je jedan od gospodarski najrazvijenijih kineskih gradova i jedan od gradova s najbrže rastućim gospodarstvom. Zbog brze industrijalizacije, smatra se i jednim od najzagađenijih gradova Kine. No, kako gradski razvoj postaje zeleniji, on je danas jedan od najživopisnijih gradova u Kini.

Grad je značajano poslovno i financijsko središte koje pored lučkih djelatnosti nudi i vrlo razvijenu raznovrsnu industriju (prehrambena, automobilska, biotehnologija i teška industrija

Kantonski sajam (formalno: „Sajam kineskog uvoza i izvoza”) organizira Ministarstvo trgovine svake godine u travnju i listopadu. Otvoren u proljeće 1957. godine, sajam je veliki događaj za grad. To je sajam s najdužom poviješću i najvišom razinom robne razmjene u Kini.

Zbratimljeni gradovi

Guangzhou je zbratimljen sa sljedećim gradovima:

Ahmedabad Indija (2014.) Arequipa Peru (2004.) Auckland Novi Zeland (1989.) Bangkok Tajland (2009.) Bari Italija (1986.) Birmingham Ujedinjeno Kraljevstvo (2006.) Bristol Ujedinjeno Kraljevstvo (2001.) Dhaka Bangladeš Durban JAR (2000.) Ecatepec Meksiko (2016.) Ekaterinburg Rusija (2002.)

Frankfurt Njemačka (1988.) Fukuoka Japan (1979.) Genova Italija (2016.) Gwangju Južna Koreja (1996.) Hambantota Šri Lanka (2007.) Kota Kinabalu Malezija (2011.) Linköping Švedska (1997.) Łódź Poljska (2014.) Los Angeles SAD (1981.) Lyon Francuska (1988.) Manila Filipini (1982.)

Oita Japan (1997.) Petaling Jaya Malezija (2012.) Rabat Maroko (2013.) Recife Brazil (2007.) Surabaya Indonezija (2005.) Sydney Australija (1986.) Tampere Finska (2008.) Vancouver Kanada (1985.) Viña Del Mar Čile (1986.) Vilnius Litva (2006.)