Göteborg
grad u Švedskoj From Wikipedia, the free encyclopedia
Remove ads
Göteborg je drugi po veličini grad u Švedskoj. Nalazi se na zapadnoj obali, u županiji Västra Götaland. Broj stanovnika iznosi oko 485 000 (2005.) u samome gradu, te oko 879 000 u metropolitanskom području. S gotovo 50 000 studenta, Göteborg je najveći sveučilišni grad u Skandinaviji.
Remove ads
Gradom protječe rijeka Göta Älv koja se u samome gradu ulijeva u Kattegat. Göta älv dijeli grad na dva dijela; južni, koji se nalazi na kopnu, te sjeverni, smješten na otoku Hisingen. Ušće rijeke pogodno je za luku koja je danas jedna od najvećih u nordijskim zemljama.
Remove ads
Povijest
Područje današnjeg Göteborga naseljeno je već nekoliko tisuća godina. Pored današnjeg naselja Sandarna, pronađeni su ostaci naselja još iz kamenog doba. Još od prve polovine 13. stoljeća, južna obala nedaleko ušća Göta Älva bila je dio švedskog teritorija, dok je Halland južnije bio dio Danske, dok je Bohuslän na sjeveru bio norveški, tako da su Šveđani imali koridor širine oko 15 km prema moru. Preko luka i Göta Älva, Švedska je imala izravan kontakt s morem na zapadu, prvenstveno preko Lödösea, 50 km uzvodno na ušću Ljudaåna. Još u 13. stoljeću sagrađena je utvrda Älvsborg na samom ušću rijeke Göta Älv, da bi se taj dio osigurao kao švedski teritorij. Počinje se i s osnivanjem naselja 5 km od mora, koje je bilo na području današnjeg Gamlestadena (hrv. Starog grada). Grad se trebao zvati Götaholm ali pod pritiskom Lödöseskih trgovaca koji su htjeli zadržati već etablirano ime, naziva se Nya Lödöse.[1] Već 1493. Nya Lödöse je po značaju bio četvrti grad u Švedskoj. Mjesto na kojem je današnji Göteborg, povijesno se zvalo "Gullbergs ängar" nazvano po brdu Gullberg, gdje je jarl Birger kampirao sa svojom vojskom 1253., putujući za Norvešku na pregovore s norveškim kraljem Haakonom o zajedničkom ratu protiv Danske. Gustav Vasa pokušava nagovoriti stanovništvo u prvoj polovini 16. stoljeća da iz Nylösea presele u Älvsborg, ali ga oni mole za preseljenje na Gullberg. Ivan III. izdaje 17. kolovoza 1572. naredbu Ludvigu von Hoffwenu da napravi plan za osnivanjem četvrstastog naselja na Gullbergu, koje bi bilo otprilike iste veličine kao Kalmar. Ipak, to se nije dogodilo jer su neki stanovnici Göteborga učestvovali u zavjeri protiv kralja Ivana III., tako da nije došlo do gradnje grada pod imenom "Gullberg" (ili "Gullborg"?).[2]
Osnivanje Göteborga
Prvi grad na uviranju Göta älva, koji je službeno dobio naziv Göteborg, bio je kada Karlo IX. odlučuje da se grad sagradi na Hisingenu, nasuprot Älvsborga. Ovlasti za gradnju grada date su 1603. godine i s gradnjom se započinje, međutim Danci spaljuju temeljno cijeli grad 1611. tako da se prvi put tijekom 20. stoljeća pronalaze ostaci gradskih ruševina. Početkom 17. stoljeća raste švedski interes za utvrđenim gradom nedaleko ušća Göta älva, što rezultira osnivanjem grada Göteborga 1621., po naređenju osnivača grada Gustava II. Adolfa. Nizozemci su pridonijeli sa svojim znanjem izgradnji grada. Kada se grad 1621. osnovao pripadao je pokrajini Älvsborg län, a tek 1680. dolazi do osnivanja pokrajina Göteborg i Bohusläna.[3] Sredinom 17. stoljeća ruši se Älvsborgska utvrda a izgrađuje se Nya Älvsborg, što pojačava obrambenu sigurnost grada. Pravi procvat Göteborg doživljava od sredine 18. pa do početka 19 stoljeća, između ostalog i zbog osnivanja Istočnoindijske kompanije i povoljnog položaja tijekom Napoleonskih ratova. Obrambeni zidovi su smetali širenju grada i gradonačelnik grada Johan Fredrik Carpelan donosi 1807. godine odluku o rušenju zidova. Göteborg počinje rasti kao industrijski i trgovački grad krajem 19. stoljeća a u 20. stoljeću postaje jedan od središta brodogradnje. Za vrijeme velikog vala emigracije iz Švedske prema Sjevernoj Americi, krajem 19. i početkom 20. stoljeća, najčešća ruta korištena u emigraciji bila je upravo preko Göteborga. Postgatan (hrv. Poštanska ulica) (prije Sillgatan), bila je mjesto okupljanja svih emigranata koji su dolazili u Göteborg. Veliki broj njih nastavljao je put parobrodom iz Göteborga prema Hullu. Poslije toga su se ukrcavali na vlak i preko Engleske stizali do Liverpoola, odakle su nastavljali putovanje prema New Yorku. Jedan dio göteborgske luke se i danas zove Amerikakajen (hrv. Američki kej). Tijekom druge polovine 19. stoljeća u gradu se razvija tekstilna industrija, da bi kasnije preovladala teška industrija i tada nastaju švedska svjetski poznata poduzeća poput SKFa i Volva. Vremenom teška industrija gubi na snazi, dok su trgovina i školstvo u porastu. Veliki inozemni lanci osnivaju predstavništva u Göteborgu zbog dobrog položaja grada, a i cijene koje su niže nego u Mälardalenu.
Remove ads
Stanovništvo
Wikiwand - on
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Remove ads