From Wikipedia, the free encyclopedia
Ferdo Stražimir Kulundžić (Srijemski Karlovci, 17. veljače 1875. – Osijek, 15. ožujka 1945.), bio je hrvatski političar i književnik rodom iz Srijema.[1]
Ferdinand Stražimir Kulundžić (poznatiji kao Ferdo Stražimir Kulundžić).[1] rodio se u Srijemskim Karlovcima 1875. godine a kasnije se seli u Osijek. U Osijeku je radio kao poštanski činovnik i bio je aktivan kao političar Hrvatske stranke prava, a kasnije i Hrvatske zajednice. Za Kraljevine Jugoslavije u vrijeme zloglasnog režima Pašić-Pribićević otpušten je iz državne službe kao i tada mnogi činovnici diljem Hrvatske.[2] Ferdo Stražimir Kulundžić otac je publicista, književnika, bibliologa i povjesničara Zvonimira Kulundžića i Nade Kulundžić (udate Štark) hrvatske komunistkinje, ubijene u Logoru Stara Gradiška 1945. godine,[2] kasnije proglašene Narodnim herojem u bivšoj Jugoslaviji a po kojoj je nazvana tvornica čokoladnih i slastičarskih proizvoda u Zemunu, Nada Štark (sadašnji Soko Štark).[3]
Bio je angažirani pjesnik stavljajući svoje pero u službu narodnih ideala i narodne borbe često se skrivajući iza pseudonima kao što su, Momče Fruškogorče, Davoraš, Srijemski Karlovčanin i drugi. Kao pisac pjesama, basni i mnogobrojnih političkih članaka i satira iza sebe je ostavio osamdeset pjesama objavljujući ih u zadarskoj Hrvatskoj, karlovačkom Ljiljanu, zagrebačkom Trnu, zagrebačkoj Nadi, novosadskom Bršljanu, subotičkom Nevenu, slavonskobrodskoj Posavskoj Hrvatskoj i drugim tadašnjim časopisima i listovima.[2] Prestao je pisati ne navršivši trideset godina sve više se angažirajući u politici.[2]
Ferdina pjesma objavljena u božićnom broju Posavske Hrvatske 1895. godine:
Hrvatski seljak i gospoda
Hrvatski je seljak, čujte
Gospodin najveći!
Jer svakom da je Hrvat,
U brk može reći.
Mi gospoda... baš Hrvati!
Kukavci smo pravi:
Zbog trbuha niječemo,
Hrvatski um zdravi.
Hrvatski je seljak sretnik,
U preslatkoj sreći: Kad on svakom da je Hrvat,
U brk može reći.
Momče Fruškogorče (23. prosinca 1895.).
Ferdo Stražimir Kulundžić ušao je u monumentalnu leksikografsku ediciju Znameniti i zaslužni Hrvati te pomena vrijedna lica u hrvatskoj povijesti od 925–1925 objavljenu prigodom proslave tisućugodišnjice Hrvatskoga Kraljevstva.[2]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.