Feldmaršal

Feldmaršal (od njem. Feldmarschall, FM), negdje i generalfeldmaršal, je najviši vojni čin u mnogim zemljama, vrhovni zapovjednik vojske, vojskovođa, maršal.^[1] Riječi feldmaršal u američkom engleskom odgovara izraz five-star general, odnosno General of the Army.^[2]

Eugen Savojski

Bernard Law Montgomery

Svetozar Borojević, hrvatski feldmaršal

Erwin Rommel

Razvoj čina

Najviši čin u oružanim snagama Velike Britanije (engl. field marshal), uveden 1736. godine, odgovara činu maršala. U Njemačkoj čin je ustanovljen u XVI. stoljeću, a kasnije ga usvajaju Austrija i 1700. godine Rusija (ruski: генералфельдмаршал - generalfeljdmaršal^[3]). Drugi je najviši čin u francuskoj armiji.

Prijevod na hrvatski

Svetozar Borojević, austro-ugarski časnik, jedini hrvatski feldmaršal, u pismu prijatelju Slavku Kvaterniku 1918. predložio je hrvatski prijevod naziva čina - vojni maršal.

»Samo "feldmaršal" nije hrvatski. Begić, "mudrac" za sve probleme, smatra da je "vojni maršal" bolje rješenje. Na St. Vitu zavidi Vam Vaš vjerni Boroević, feldmaršal.^[4]«

(Dopisnica Svetozara Boroevića Slavku Kvaterniku, 9. veljače 1918.)

Neki nositelji čina

Njemačka

• Johannes Blaskowitz (1883. – 1948.)
• Paul von Hindenburg (1847. – 1934.)
• Wilhelm Keitel (general-feldmaršal, 1882. – 1946.)
• Walther von Reichenau (1884. – 1942.)
• Erwin Rommel (1891. – 1944.)
• Friedrich Paulus (1890. – 1957.)
• Erich von Manstein (1887. – 1973.)

Habsburška Monarhija i Austro-Ugarska

• princ Eugen Savojski (1693.)
• Josef Radetzky (1766. – 1858.)
• Svetozar Borojević (1. veljače 1918.), jedini nenijemac tog čina u austro-ugarskoj vojsci

Ujedinjeno Kraljevstvo

• Bernard Law Montgomery (1887. – 1976.)

Literatura

• "Vojni leksikon", Beograd, 1981.
• Opća enciklopedija JLZ, Zagreb, 1977-1982.
• "Webster's Encyclopedic Unabridged Dictionary of the English Language", 1989.

Izvori

1. Bratoljub Klaić: "Rječnik stranih riječi", Zagreb, 1978.
2. Željko Bujas: "Hrvatsko ili srpsko-engleski enciklopedijski rječnik" (A-Lj), Zagreb, 1983.
3. "Советский енциклопедический словарь", 1990.
4. Katalog izložbe: Vojskovođa Svetozar Boroević, 1856-1920, povodom 150. obljetnice rođenja, Hrvatski državni arhiv, 2006.