From Wikipedia, the free encyclopedia
Balkanska endemska nefropatija upalna je bolest bubrega (oblik intersticijskog nefritisa) koja se javlja na točno određenim područjima na Balkanu. Prvi puta je prepoznata 1920ih godina, među malim zajednicam duž rijeke Dunav i njenih pritoka, na području današnjih zemalja Hrvatske, Bosne i Hercegovine, Srbije, Rumunjske i Bugarske. Najiznendađujuća značajka ove bolesti je lokaliziranost. Postoji otprilike desetak manjih područja gdje se bolest pojavljuje, koja su uglavnom ruralna. Između područja ne postoje nikakve poveznice osim bolesti. Balkanska endemska nefropatija je spora i napredujuća bolest, koja obično završava letalnim ishodom. Od bolesti jednako oboljevaju došljaci kao i starosjedioci.
U Hrvatskoj je jedino žarište endemske nefropatije u zapadnom dijelu bivše općine Slavonski Brod u 14 sela, omeđenim rijekom Savom na jugu, gorjem Dilj na sjeveru, Slavonskim Brodom na istoku i rijekom Orljavom na zapadu.
U žarištu je 14 sela: Kaniža, Banovci, Bebrina, Zbjeg, Šumeće, Slavonski Dubočac, Slavonski Kobaš, Živike, Pričac, Malino, Slobodnica, Stupnički Kuti, Brodski Varoš i Lužani, u kojima živi oko 10.800 stanovnika.
Nakon svih teorija koje su kao uzrok navodile teške metale, vodu, olovo, raznorazne plijesni, temeljem drugih istraživanja u svijetu američko-hrvatski znanstveni projekt otkrio je povezanost izloženosti biljci vučjoj stopi ili vučjoj šapi (lat. Aristolochia clematitis). i endemske nefropatije te karcinoma mokraćovoda koji je u četrnaest sela brodskog Posavlja (s približno jedanaest tisuća mještana) pedeset pet puta češći nego u ostatku Hrvatske.[1]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
