Dobranje (Zažablje)
naselje u Hrvatskoj, Općina Zažablje, Dubrovačko-neretvanska županija From Wikipedia, the free encyclopedia
naselje u Hrvatskoj, Općina Zažablje, Dubrovačko-neretvanska županija From Wikipedia, the free encyclopedia
Dobranje je naselje u sastavu općine Zažablje u Dubrovačko-neretvanskoj županiji.
Dobranje | |
---|---|
Država | Hrvatska |
Županija | Dubrovačko-neretvanska |
Općina/grad | Zažablje |
Najbliži veći grad | Metković |
Površina | 9,2 km2 [1] |
Koordinate | 42°59′20″N 17°41′17″E |
Stanovništvo (2021.) | |
Ukupno | 5 [2] |
– gustoća | 1 st./km2 |
Odredišna pošta | 20350 Metković [3] |
Pozivni broj | +385 (0)20 |
Autooznaka | DU |
Dobranje na zemljovidu Hrvatske |
Naselje se nalazi u dolini Neretve uz lokalnu prometnicu Metković - Neum.
Nekoć je Dobranje bilo veliko naselje, ali je zbog velikog raseljavanja, prema popisu stanovništva iz 2001. godine u Dobranju obitavalo svega 9 stanovnika.[4] Prema popisu iz 2011. taj broj je još manji, 6 stanovnika.[5]
broj stanovnika | 361 | 387 | 264 | 299 | 313 | 312 | 528 | 610 | 331 | 244 | 181 | 54 | 27 | 15 | 9 | 6 | 5 |
1857. | 1869. | 1880. | 1890. | 1900. | 1910. | 1921. | 1931. | 1948. | 1953. | 1961. | 1971. | 1981. | 1991. | 2001. | 2011. | 2021. |
Dobranje se sastoje od više zaselaka kao što su Dangube, Bobovište, Oštrovce, Sankovići, Prisoje.
Oštrovce je zaselak koji je napušten. Nalazi se u zaleđu Bijelog Vira odmah iza kamenoloma na pola puta od Bobovišta prema Dangubama. Prvi put se spominje 1872. godine. Godine 1898. u Oštrovcima žive tri obitelji s 13 članova, a 1925. godine 16. U ovom zaseoku živjele su obitelji Sršen koji su kasnije preselile u Bijeli Vir. Zaselak se sastojao od četiri građevinska objekta od kojih je danas samo jedan u funkciji vikendice, dok su ostali postali ruševine.[6]
Pučka škola u Dobranjama, kao trinaesta škola metkovskog kotara otvorena je 9. listopada 1906. Zgrada sa stanom za učitelja bila je sagrađena u središtu mjesta. Prva učiteljica bila je Katica Čučuković iz Janjine, a školu je pohađalo oko 100 đaka. Zbog iseljavanja u okolna naselja smanjivao se broj stanovnika, a time i đaka, tako da je škola prestala s radom.[7]
Sagrađena je 1617. za vrijeme župnika fra Blaža iz Graca, a posvetio ju je trebinjski biskup Krizostom Antića 1620. U početku je imala samo lađu i bila je duga 10,70 i široka 6 metara. Po naredbi biskupa Fabijana Blaškovića 1779. dograđena je apsida i u nju je smješten glavni oltar. Obnovljena je u dva navrata: za župnika don Mateja Pavića 1827. i don Henrika Fantiša 1901. Današnji je oblik dobila 1962. za vrijeme župnika don Ante Tomasovića. Tom je prigodom kamena preslica za tri zvona zamijenjena betonskom, a gornji dio pročelja zamijenjen je betonskim zidom. Na krovu je postavljena i betonska ploča, koju je župnik Luetić 1988. pokrio crijepom. Na zidovima su postaje Križnog puta iz 1902. godine, Gospin kip iz 1905. te raspelo iz 18. stoljeća.[8]
Crkva je sagrađena na ostatcima srednjovjekovne crkve i groblja od kojeg je sačuvano nekoliko desetaka ploča i sanduka koji su ukrašeni motivima križa, viticom s trolistom, tordiranim užetom, mačem, štitom i polumjesecom koji se nalaze oko 20 m sjeveroistočno od crkve. Na novom dijelu groblja ističu se dvije grobnice lokalnih velikaša, sagrađene u stilu antičkih a pozzetto grobnica. Zajedno s ostatcima srednjovjekovnog groblja, crkva se nalazi na popisu zaštićenih kulturnih dobara Republike Hrvatske.[9]
Podignuta je 1920. uz put prema staroj župnoj crkvi. Građevina od klesanog kamena s preslicom za jedno zvono na pročelju duga je 3,90 i široka 2,50 metara. U kapelici misa se služi na blagdan Svete Obitelji i na blagdan sv. Josipa. Nedaleko od kapelice, na lokalitetu Zmijina glavica je 2003. podignut kameni križ.[8]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.