Tinova kula

Kapetanov(ić)a kula (Dizdareva, Dizdarevića, Kapetanova kula, Franića kula, Tinova kula)^[1] je fortifikacijski objekt u Vrgorcu, Hrvatska. Pripada nizu dobro očuvanih materijalnih ostataka osmanske kulturne baštine u gradu, prije svega kulâ.^[2] U gradu je danas osam^[3] turskih kula znane pod imenima Avala, Dizdarevićeva kula (Kapetanovića kula), Cukarinovićeva kula, Pakerova kula, Muminova kula, Raosova kula. Kao malo gdje na jugu Hrvatske, naglašene su u naselju i brojem i po položaju. Namjena im je bila stambena i obrambena. Služila su kao sigurno prenoćište.^[4]

Kula Tina Ujevića, Vrgorac, 15. ožujka 2009.

Naziva ju se još i Dizdarevića kula. Najveća od osam turskih kula u Vrgorcu. Smatra se da je bila sastavni dio srednjovjekovnih gradskih zidina. Rodno je mjesto Tina Ujevića. Načinom gradnje i ljepotom različita je od ostalih kula.^[3] Kula je na tri kata četverokutna tlocrta.^[1]

Kapetanova kula (tal. Torre detta del Principe), danas Tinova kula najveća je srednjovjekovna fortifikacijska i stambena gradevina. U njoj se održava kulturna zbivanja. Za rođendan hrvatskoga pjesnika Augustina Tina Ujevića održava se sedmodnevna Kulturno-književna manifestacija S Tinom u Vrgorcu od 30. lipnja do 5. srpnja. U kuli je "književna vitrina" današnjih dobitnika Nagrade „Tin Ujević" i sudionika kulturno-književne manifestacije „S Tinom u Vrgorcu". Kula ima galeriju u kojoj su donirana umjetnička djela „Theaterwindspiel" iz Berlina. Galerija je mjesto izložbi stranih i domaćih umjetnika.^[5]

Rodna kuća Tina Ujevića je zaštićeno kulturno dobro^[6] Rodna kuća Tina Ujevića, nazivana još i Kula Dizdarevića ili Kula Kapetanovića, je trokatnica, četvrtastog tlocrta građena nepravilnim klesancima, slaganim u redove. Jedna je od nekoliko sačuvanih kula iz turskog perioda koja je kao i ostale opasivala Vrgorac i služila kao stambeni i fortifikacijski objekt. Datira se u 17. stoljeće. Kula je u dobrom stanju. U drugoj polovici 19. stoljeća napravljene su preinake unutrašnjih prostorija kule.^[6]

Zaštita

Pod oznakom Z-3819 zavedena je kao nepokretno kulturno dobro - pojedinačno, pravna statusa zaštićena kulturnog dobra, klasificirano kao "profana graditeljska baština".^[6]

Izvori

1. TZ Vrgorac  Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. kolovoza 2013. (Wayback Machine) O Vrgorcu (pristupljeno 8. ožujka 2018.)
2. Facebook - Vrgorac nekad 11. lipnja 2015. (pristupljeno 8. ožujka 2018.)
3. Turistička zajednica Splitsko-dalmatinske županije  Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. ožujka 2018. (Wayback Machine) Vrgorac - Kapetanovića kula (pristupljeno 8. ožujka 2018.)
4. Ethno Dalmatia  Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. siječnja 2018. (Wayback Machine) Regija Vrgoračka krajina (pristupljeno 21. siječnja 2018.)
5. TZ Vrgorac  Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. ožujka 2016. (Wayback Machine) Spomenici kulture (pristupljeno 8. ožujka 2018.)
6. Rodna kuća Tina Ujevića Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske. Sadržaj preuzet uz dopusnicu. Pristupljeno 3. lipnja 2020.

Vanjske poveznice

• TZ Vrgorac  Arhivirana inačica izvorne stranice od 6. ožujka 2016. (Wayback Machine)

 

Ovaj tekst ili jedan njegov dio preuzet je s mrežnih stranica Ministarstva kulture Republike Hrvatske (https://min-kulture.gov.hr/). Vidi dopusnicu za Wikipediju na hrvatskome jeziku: Ministarstvo kulture Republike Hrvatske.
Dopusnica za korištenje materijala s ove stranice arhivirana je u VRTS-u pod brojem 2021043010005276.
Sav sadržaj pod ovom dopusnicom popisan je ovdje.