Pretilost (ili još debljina i gojaznost) (lat. obesites), kronična bolest koja nastaje prekomjernim nakupljanjem masti u organizmu i povećanjem tjelesne težine. Svako povećanje 10% više od idealne težine smatra se gojaznošću.
Epidemija ove bolesti u porastu je, te se ubraja u vodeće bolesti suvremene civilizacije. Ova bolest djeluje na mnoge organe i organske sustave, a povećava rizik oboljenja kardiovaskularnog sustava. Smanjuje i kvalitetu života.
Česta je u svakoj dobi. U pubertetu je podjednaka među spolovima, a poslije njega češća u žena nego u muškaraca. Pretilost kod djece prije puberteta je rjeđa no i dalje prisutna. Najčešći uzroci pretilosti su prekomjerna konzumacija hrane i nedostatak fizičke aktivnosti.
Razlika između osobe s prekomjernom tjelesnom težinom i pretile osobe
Iako za većinu ljudi pojmovi "prekomjerna težina" i "pretilost" predstavljaju sinonime, među njima postoji značajna razlika. Stručnjaci (liječnici ili nutricionisti) određuju da li osoba ima prekomjernu težinu ili je pretila prema dobi, spolu i antropometrijskim parametrima(tjelesnoj težini, indeksu tjelesne mase i postotku masnog tkiva). Osobe čiji je indeks tjelesne mase u rasponu od 25 do 29,9 kg/m2 imaju prekomjernu tjelesnu težinu, a osobe s indeksom tjelesne mase većim od 30 kg/m2 smatraju se pretilima. Za djecu i adolescente se indeks tjelesne mase računa drugačije, s obzirom na činjenicu da normalan udio masnog tkiva u tijelu ovisi o dobi i spolu.
Antropometrijska mjerenja
Indeks tjelesne mase (ITM) i njegova klasifikacija
Indeks tjelesne mase (ITM) izračunava se kao omjer tjelesne težine osobe s kvadratom visine. Obično se izražava u kg/m2.
ITM | Klasifikacija |
---|---|
< 18.5 | pothranjenost |
18.5–24.9 | normalna tjelesna težina |
25.0–29.9 | prekomjerna tjelesna težina |
30.0–34.9 | pretilost I stupnja |
35.0–39.9 | pretilost II stupnja |
40.0> | pretilost III stupnja |
Opseg struka
Žene:
> 80 cm povišeni rizik metaboličkih komplikacija;
> 88 cm značajno povišen rizik metaboličkih komplikacija.
Muškarci:
> 94 cm povišeni rizik metaboličkih komplikacija;
> 102 cm značajno povišen rizik metaboličkih komplikacija.
Utjecaj pretilosti na zdravlje
Pretilost je najčešće posljedica prekomjernog unosa hrane odnosno energije te nedovoljne fizičke aktivnosti. Povezana je s različitim bolestima, osobito kardiovaskularne bolesti, diabetes tip 2, opstruktivna apneja, određene vrste karcinoma, osteoartritis i astma.[1] Kao rezultat svega ovoga, smatra se da pretilost skraćuje životni vijek.[2] Pretilost je moguće spriječiti pravilnom i uravnoteženom prehranom[3] te redovitom fizičkom aktivnošću.
Izvori
Vanjske poveznice
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.