Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Jajcu
From Wikipedia, the free encyclopedia
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije je rimokatolička crkva u Jajcu.
|
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije | |
|---|---|
 | |
| Lokacija | Jajce |
| Koordinate | 44°20′29″N 17°16′27″E |
| Godine izgradnje | 1866. |
| Renoviran | 1973. 2001. |
| Religija | rimokatoličanstvo |
| Patron | Uznesenje BDM |
Franjevci su ovu crkvu i susjedni samostan počeli graditi pod konac turske vladavine. Gradnja crkve započela je 1866. god. i ona je potrajala do sredine sedamdesetih godina.[1] Crkva je podignuta zaslugom tadašnje župnika Nikole Krilića, blizu Kozlučkog mosta, na zaravni zvanoj Selišće. Najprije je bila posvećena Maloj Gospi (rođenju Blažene Djevice Marije).[2] Samostan se gradio od 1877. godine. Novosagrađena crkva bila je jednostavna trobrodna bazilika, s dva niza stupova, korom i prezbiterijem.[1] 1906. godine crkva Male Gospe, čija je gradnja počela 1866., promijenjena je u crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije (Velikoj Gospi).[2] God. 1911. nju je oslikao Marko Antonini. Na bočnim zidovima predstavio je scene iz života Blažene Djevice Marije u 12 slika. U oltarnoj konhi naslikao je Marijino krunjenje, a iznad trijumfalnog luka veliki lik sv. Franje koji propovijeda okupljenom narodu, ponad koga se ocrtava jajački krajolik. U kutovima su medaljoni s likovima svetaca. U crkvi se nalazio i sarkofag posljednjeg bosanskoga kralja Stjepana Tomaševića.[1]
God. 1969. u ovu su crkvu prenesene postaje križnoga puta iz crkve sv. Ante u Sarajevu. Njih je prethodno restaurirao Mirko Čurić. Crkva je izvana obnovljena 1973. god. i tom je prilikom na zvonik postavljen sat, a elektrificirana su i zvona - njih pet na broj. Oltarna menza je bila iz 1977. god. i izrađena po nacrtu kipara Zdenka Grgića.[1]
Za srpske okupacije znatno je razoren grad, uništena većina kulturnih spomenika i vjerskih objekata,[3] što nije zaobišlo ni crkvu ni samostan.
Crkvu Uznesenja BDM su srušile do do temelja i ostala je hrpa ruševina.[4] Crkvu su velikosrpski osvajači srušili 1992., a vjernike protjerali.[1]
Grad su nakon tri godine srpske okupacije oslobodile snage HV i HVO. Stanovništvo se vratilo u grad. Franjevci su se vratili među prvima. Pastoral se odvijao u teškim uvjetima, u prizemlju osnovne škole. Ondje su slavili svete mise i dijelili sakramente sljedećih pet godina.[4] Susjedni samostan obnavljao se već od 1995. i obnova je trajala nekoliko godina,[1] a crkva Uznesenja BDM čekala je na obnovu nekoliko godina više.[4]
Na zahtjev općinskih vlasti franjevci napuštaju prostor škole i (2000.) preseljavaju u drvenu kapelicu koju su sagradili između samostana i vjeronaučne dvorane istovremeno razmišljajući o gradnji nove crkve. Već sljedeće godine započela je gradnja nove crkve po planu gosp. Zvonimira Krznarića i Marijana Hržića iz Zagreba. Temeljni kamen blagoslovio je 16. travnja 2001. godine banjolučki biskup mons. Franjo Komarica. Godine 2002. uređena je kripta za liturgijska slavlja a blagoslovljena 18. studenog dok se u isto vrijeme nastavlja gradnja crkve koja svoj konačni oblik dobiva u ljeto 2003. godine kada je pokrivena bakrom.[1]
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
