Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Jajcu

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije je rimokatolička crkva u Jajcu.

Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije
Lokacija	Jajce
Država	Bosna i Hercegovina
Koordinate	44°20′29″N 17°16′27″E
Godine izgradnje	1866.
Renoviran	1973. 2001.
Religija	rimokatoličanstvo
Patron	Uznesenje BDM
Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije Crkva Uznesenja Blažene Djevice Marije u Jajcu na zemljovidu Bosne i Hercegovine

Povijest

Franjevci su ovu crkvu i susjedni samostan počeli graditi pod konac turske vladavine. Gradnja crkve započela je 1866. god. i ona je potrajala do sredine sedamdesetih godina.^[1] Crkva je podignuta zaslugom tadašnje župnika Nikole Krilića, blizu Kozlučkog mosta, na zaravni zvanoj Selišće. Najprije je bila posvećena Maloj Gospi (rođenju Blažene Djevice Marije).^[2] Samostan se gradio od 1877. godine. Novosagrađena crkva bila je jednostavna trobrodna bazilika, s dva niza stupova, korom i prezbiterijem.^[1] 1906. godine crkva Male Gospe, čija je gradnja počela 1866., promijenjena je u crkvu Uznesenja Blažene Djevice Marije (Velikoj Gospi).^[2] God. 1911. nju je oslikao Marko Antonini. Na bočnim zidovima predstavio je scene iz života Blažene Djevice Marije u 12 slika. U oltarnoj konhi naslikao je Marijino krunjenje, a iznad trijumfalnog luka veliki lik sv. Franje koji propovijeda okupljenom narodu, ponad koga se ocrtava jajački krajolik. U kutovima su medaljoni s likovima svetaca. U crkvi se nalazio i sarkofag posljednjeg bosanskoga kralja Stjepana Tomaševića.^[1]

God. 1969. u ovu su crkvu prenesene postaje križnoga puta iz crkve sv. Ante u Sarajevu. Njih je prethodno restaurirao Mirko Čurić. Crkva je izvana obnovljena 1973. god. i tom je prilikom na zvonik postavljen sat, a elektrificirana su i zvona - njih pet na broj. Oltarna menza je bila iz 1977. god. i izrađena po nacrtu kipara Zdenka Grgića.^[1]

Za srpske okupacije znatno je razoren grad, uništena većina kulturnih spomenika i vjerskih objekata,^[3] što nije zaobišlo ni crkvu ni samostan.

Crkvu Uznesenja BDM su srušile do do temelja i ostala je hrpa ruševina.^[4] Crkvu su velikosrpski osvajači srušili 1992., a vjernike protjerali.^[1]

Grad su nakon tri godine srpske okupacije oslobodile snage HV i HVO. Stanovništvo se vratilo u grad. Franjevci su se vratili među prvima. Pastoral se odvijao u teškim uvjetima, u prizemlju osnovne škole. Ondje su slavili svete mise i dijelili sakramente sljedećih pet godina.^[4] Susjedni samostan obnavljao se već od 1995. i obnova je trajala nekoliko godina,^[1] a crkva Uznesenja BDM čekala je na obnovu nekoliko godina više.^[4]

Na zahtjev općinskih vlasti franjevci napuštaju prostor škole i (2000.) preseljavaju u drvenu kapelicu koju su sagradili između samostana i vjeronaučne dvorane istovremeno razmišljajući o gradnji nove crkve. Već sljedeće godine započela je gradnja nove crkve po planu gosp. Zvonimira Krznarića i Marijana Hržića iz Zagreba. Temeljni kamen blagoslovio je 16. travnja 2001. godine banjolučki biskup mons. Franjo Komarica. Godine 2002. uređena je kripta za liturgijska slavlja a blagoslovljena 18. studenog dok se u isto vrijeme nastavlja gradnja crkve koja svoj konačni oblik dobiva u ljeto 2003. godine kada je pokrivena bakrom.^[1]