Cainguá

Cainguá (Guarani Kaiwá, Kaiwá, Kaiowá, Kayová, Kayguá, Kaiova, Kayoá, Kaiwá, Caiuá, Kadjová, Guarani Kayowa, Kaiobá, Kaiuá, Kainguá, Guarani Kaiowá, Cainguá, Caoioá, Cayguá, Cayuá, Kayuá, Kaa-thwua, Kaingua, Cayua, Monteses), značajno pleme skupine Guarani, porodice Tupi-Guarani naseljeno danas u brazilskoj državi Mato Grosso do Sul i susjewdnoj Argentini. Populacija im iznosi preko 15.000, od čega svih 15.000 u Brazilu. Braća Seljan koji su ih posjetili 1903. spominju ih pod imenom Cayuá.^[1] Prema Alfredu Métrauxu, ovim imenom treba nazivati sva šumska Guarani plemena, čije ime označava 'stanovnike šume'. Govore nekoliko dijalekata: teüi, tembekuá, kaiwá. Po kulturi su poljodjelci, lovci, ribari.^[2]

Caingua poglavica Hamilton Lopez

Caingua ime označave stanovnike šume. Oko 1800.-te Cainguá (Caagua) naseljeni su u izvorišnim oblastima rijeke Iguatemí, koji se proteže sjeverno prema gornjem toku rijeke Miranda pa do Cerro Pyta u Cordilleri de San Jose u blizini izvorišnih oblasti rijeke Ypané. Oni su također živjeli u blizini rijeka Jejui-guazú (Jejui) i Aguaray-guazú i u blizini gradova Curuguaty, San Joaquin, i San Estanislao (Azara, 1904, str 407).

Cainguá vlastiti živjeli su na rijeci Ypané; pleme Carima na Serra Maracayu (lat. 23° S., long. 54° W.), i Taruma istočno od rijeke Yhu (lat. 24° S., long. 56° W.).

Indijanci koji su na kraju 18. stoljeća živjeli na desnoj strani rijeke Parana između rijeka Guarapay i Monday i na lijevoj strani rijeke Parana od Corpusa do rijeke Iguassu, bili su poznati kao Guayaná (lat. 26° S., long. 56° W.). Grupa Guayana još uvijek postoji na Villa Azara na rijeci Pira-pyta. Ove Guayaná Indijance ne smije se brkati sa starim plemenom Guayaná (Guaiana) iz Sao Paulo i Parane, koji su pripadali u Caingange (Azara, 1904, p. 406).

Suvremeni Cainguá (Caaiguá) dijele se na tri osnovne skupine

1. Mbyá (Mbwiha, Ava-mbihá, Caayguá, Apyteré, Baticola), koji zauzimaju šumovit predjeel Serra de Maracayu (lat. 25°-27° S., long. 55° W.) i regija oko korpusa u Argentinskom teritoriju Misiones. Grupe Mbyá (ili Cainguá) još su široko razasuti u Mato Grosso i državama Parana i Rio Grande do Sul.

2. Chiripá, koji žive južno od rijeke Jejua-guazu i na lijevoj i desnoj strani gornjeg toke rijeka Parana River, duž rijeke Yuytorocai i sjeverno od rijeke Iguassu River (lat. 25° S., long. 54°-56° W.).

3. Pañ' (Terenõhẽ), sjeverno od rijeke Jejui-guazú.

Postoji također još nekoliko drugih Cainguá ili Guaraní skupina u Brazilu, to su:

1. Apapocúva, koji sebe smatraju različitima od paragvajskih Cainguá prema su im bliski po srodnosti. Prije nego što su počeli 1870. tražiti 'zemlju-bez-zla', živjeli su na donjoj Iguatemí, na krajnjem jugu Mato Grossa. Godine 1912. još ih je 200 živjelo na Iguatemí, oko 200 u rezervaciji Arariba, u državi Sao Paulo, sto na Rio das Cinzas, u državi Parana; oko 70 u Potrero Guazu, u Mato Grosso, oko 40 na ušću rijeke Ivahí.

2. Tañyguá, koji su poduzeli isti put kao i Apapocuva, živjeli su na rijeci Paraná, blizu rijeke Iguatemi (lat. 23° S., long. 54° W.). nakon dugog puta koji ih je dopeljao do atlantske obale naselili su se na rijekama Rio de Peixe i the Itariry, gdje ih je 1912 još nešto preživjelih.

3. Oguauíva ili Oguiva, drevno stanište s kojeg su se oni doselili prema oceanu, nalazilo se blizu Serra de Maracayu (lat. 24° S., long 54° W.). Pleme Oguauiva koje je prema oceanu migriralo 1830, bilo je dotada živjelo u neposrednoj blizini Serra de Maracayu (lat. 24° S., long 54° W.). Godine 1912, 100 Oguauiva živilo je u rezervaciji Arariba, a 40 u blizini obale.

Ostale skupine koje spominje Nimuendajú (1914 a, p. 293) u južnom Brazilu su: Cheiru, blizu ušća Iguatemí; Avahuguai, na Douradosu; Paiguaçu ili Paiguassu, na rijeci Curupayna (Mato Grosso); Yvytyiguá, nasuprot Serra do Diabo, u državi Parana; Avachiripá, na lijevoj strani rijeke Parana (država Parana); Catanduva Jatahy, u istoj državi.

Apapocuva, Tañyguá, Oguauíva i Cheiru vode se (smatraju) Guaranima, dok se Avahuguai, Paiguaçu, Yvytyiguá, Avachiripá i Catanduvá označavaju u Brazilu pod opčim imenom Caiuá (Kayguá).

Ivaparé (Aré, Shetá), pogrešno nazivani Botocudo ili Notobotocudo zbog njihovih drvenih labreta, su guarani-govornici s rijeke Ivahy, blizu Ranharanha (Ariranha) Cachoeira (lat. 24° S., long. 53° W.). Ovi Indijanci zapustili su poljodjelstvo i lutaju šumama poput Guayakija.

Nimuendajú (1914 a, p. 293) procjenjuje 1912 da ukupan broj brazilskih Caingua iznosi oko 3.000

Izvori

1. Guaraní (na engleskom)
2. Society-GUARANI. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. rujna 2006. Pristupljeno 27. siječnja 2009. journal zahtijeva |journal= (pomoć)