Biro Fellner & Helmer iz Beča bio je zajednički projektni atelje koji su od 1873. do 1919. vodili arhitekti Ferdinand Fellner (1847. – 1916.) i Hermann Helmer (1849. – 1919.).
Hermann Helmer i Ferdinand Fellner Bečki Volkstheater Ovaj projektni biro specijalizirao se za projektiranje i gradnju kazališnih zgrada, izgradili su četrdeset i osam kazališta po Austro-Ugarskoj i drugim državama Europe . Biro Fellner i Helmer , postao je mjesto visoke kvalitete usluge, uz relativno nisku cijenu i brzu uslugu, tako da su postali monopolisti za takav tip građevina u Austro-Ugarskoj. Jedini sličan takav arhitektonski biro bio je onaj britanskog arhitekta Franka Matchama .
Njihovo graditeljsko umijeće bilo je načelno historicističko , no oni su ipak dali i neke novine, napravili su odmak talijanske renesanse , ponovno su pobudili interes za barok , a u posljednjim radovima koristili iskustva secesije . Tako su projektirali kazališta, ali i reprezentativne palače, banke i hotele.
Unatoč brojnim ratovima i razaranjima skoro sve kazališne zgrade su u uporabi i danas i puno znače za kulturni život svojih sredina. Ono što treba istaći je činjenica da i danas, ove zgrade bez velikih preinaka služe istoj svrsi, što govori o velikom umijeću Fellnera i Helmera .
Palača Modello u Rijeci Hrvatsko narodno kazalište u Zagrebu Hrvatsko narodno kazalište Ivana pl. Zajca u Rijeci Kazalište u Karlovim Varima, Češka Opera u Grazu Kazalište u gradu Cluj-Napoca Deutsches Schauspielhaus, Hamburg Kazalište Olge Kobiljanske , ČernovecKazalište F. X. Saldy u Liberecu Augsburg : Stadttheater (1877., danas su jedino vanjski zidovi isti )Baden pokraj Beča : Stadttheater (podignut kao "Jubiläums-Stadttheater, 1909.)
Berlin : Komische Oper (podignut kao "Theater Unter den Linden", kasnije "Metropol-Theater", 1892. preuređen, za drugog svjetskog rata srušen)Berndorf (Donja Austrija): Stadttheater (podignut kao "Kaiser-Franz-Josef-Theater", 1898.)
Bielsko-Biała : Teatr Polski (podignut kao "Stadttheater", građen 1904. – 1905.)Bratislava : Slovenské národné divadlo (podignut kao "Königliches Freistädtisches Theater", 1886.)Brno : Interimstheater (1871-1882)Brno: Mahenovo divadlo (podignuto kao "Deutsches Stadttheater", 1882)
Budimpešta : Népszínház (Volkstheater, 1875, srušen 1965.)Budimpešta: Vígszínház (Kazalište Komedija, 1896.)
Budimpešta: Fövárosi Operett Szinház (podignut kao "Somossy-Orfeum", 1894.)
Černovic (Ukrajina ): Teatr im. Olgi Kobiljanskoj (podignut kao "Stadttheater", 1905.)
Cieszyn (Poljska ): Teatr im. Adama Mickiewicza (podignut kao "Deutsches Theater", 1910.)Cluj-Napoca : Teatrul National (podignut kao "Nemzeti Színház", 1906.)Darmstadt : Hoftheater (1904. za drugog svjetskog rata srušen)Fürth : Stadttheater (1902.)Gießen : Stadttheater (1907.)Graz : Opernhaus (podignuta kao "Stadttheater", 1899.)Hamburg : Deutsches Schauspielhaus (1900.)Iaşi (Rumunjska ): Teatrul National "Vasile Alecsandri" (1896)Jablonec nad Nisou : Mestské divadlo (podignuto kao "Stadttheater", 1907.)Karlovy Vary : Divadlo V. Nezvala (podignuto kao "Stadttheater", 1886.)Kecskemét : Katona József Színház (1896.)Klagenfurt : Stadttheater (podignut kao "Kaiser-Franz-Josef I.-Jubiläumstheater", 1910.)Liberec : Divadlo F. X. Saldy (podignuto kao "Stadttheater", 1883.)Mladá Boleslav : Mestské divadlo (podignuto kao "Mestské divadlo/Stadttheater", 1909.)Odesa : Teatr operi ta baletu (1887.)Oradea (Rumunjska ): Teatrul de Stat (podignut kao "Szigligeti Színhzáz/Stadttheater", 1900.)Ottensheim pokraj Linza : Schlosstheater (1902. zatvoren 1930.-tih, danas postoje samo ostatci)
Prag : Státní Opera (podignuta kao "Neues Deutsches Theater", 1887.)Ravensburg : Konzerthaus (1897.)Rijeka : Hrvatsko Narodno Kazalište "Ivan Zajc" (podignuto kao "Stadttheater", 1885.)Salzburg : Landestheater (podignut kao "Stadttheater", 1893.)Sofija : Bugarsko Narodno Kazalište „Ivan Vazov“ (1906.)Szeged : Nemzeti Színház (1883)Tata (Mađarska ): Schloßtheater (1889, srušen 1913.)
Temišvar (Rumunjska): Teatrul National (podignut kao "Ferenc József szinház/Stadttheater", 1875., kasnije znatno izmijenjen)Torun (Poljska ): Teatr im. Wilama Horzycy (podignut kao "Stadttheater", 1904.)
Varaždin : Hrvatsko Narodno Kazalište (podignut kao "Stadttheater und Redoute", 1871. – 1873.; kasnije preoblikovan)Beč : Stadttheater (1872; 1884. izgorio )Beč: Etablissement Ronacher (1888., Pregrađen u Stadttheater)
Beč: Volkstheater (podignut kao "Deutsches Volkstheater", 1889.)
Beč: Theater der Internationalen Musik und Theaterausstellung (1892., srušen)
Beč: Brand-Modell-Theater (1905. podignut zbog testiranja, zatim srušen)
Beč: Konzerthaus und Akademie (Beč) (1913.)
Zagreb : Hrvatsko Narodno Kazalište (podignut kao "Königlich Kroatisches Landes- und Nationaltheater", 1895.)Zagreb : Umjetnički paviljon , (1898.)Wiesbaden : Hessisches Staatstheater (podignut kao "Stadt- und Königliches Hoftheater", 1894.)Zürich : Opera (podignuta kao "Stadttheater", 1891.)Zürich: Tonhalle (1895., danas dio Kongresnog centra, izvana potpuno obnovljena)
Beč:
Sveučilišna zvjezdarnica
Gradska palača, Prinz-Eugen-Straße 40, u njoj je od 1916. tursko veleposlanstvo
Robna kuća Gerngroß
Springer Schlössl
Thonet-Haus "Eisernes Haus", Kärntner Straße 12
Robna kuća Rothberger, Stephansplatz Karlovy Vary (Karlsbad):
Hotel Ambassador (također "Nacionalna kuća"; 1899.)
Parkquellenkolonnaden (1900.)
Grandhotel Pupp (1913.)
Bad I - Kaiserbad (1895.) Ostali gradovi:
Bad Vöslau:Schlumberger-Schloss
Graz : Robna kuća Kastner & ÖhlerLiesing (danas dio Beča, 23. Bezirk): Vijećnica
Plzeň : SchneeberghotelSchneeberg (Donja Austrija): Planinarski dom Hochschneeberg
Semmering (Donja Austrija): Hotel Panhans
Lavov : Hotel GeorgRijeka : Palača Modello (danas Središnji odjel Gradske knjižnice te sjedište i kulturni klub Talijanske unije, popularni Circolo italiano di cultura , podignuto kao Riječka komunalna štedionica u Rijeci, 1885.)
Joseph Schwaighofer: Zur Geschichte des Wiener Warenhauses, Wettbewerbe Architekturjournal 267/268,Februar/März 2008.
Ferdinand Fellner: Die Entwicklung des Theaterbaus in den letzten fünfzig Jahren . Öffentlicher Vortrag. Wien 1909. 
.JPG)
