From Wikipedia, the free encyclopedia
Biljana Plavšić (Tuzla, 7. srpnja 1930.) bosanskohercegovačka je političarka i sveučilišna profesorica srpskog podrijetla.
| Biljana Plavšić Биљана Плавшић | |
|---|---|
 | |
| Rođenje | 7. srpnja 1930. Tuzla, Bosna i Hercegovina |
| Stranka | SDS (1991. - 1998.) SNS RS (1998. - 2001.) |
| Zanimanje | biologinja |
| 2. predsjednik Republike Srpske | |
| 19. srpnja 1996. – 4. studenog 1998. | |
| Prethodnik | Radovan Karadžić |
| Nasljednik | Nikola Poplašen |
| 1. član Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda | |
| 1. ožujka 1992. – 9. travnja 1992. (u službi sa Nikolom Koljevićem) | |
| Prethodnik | nitko (ured osnovan) |
| Nasljednik | Nenad Kecmanović |
Bila je prva članica Predsjedništva Republike Bosne i Hercegovine iz reda srpskog naroda s Nikolom Koljevićem (ožujak – travanj 1992.) i jedna je od osnivača bh. entiteta Republika Srpska i njegova druga predsjednica (1996. – 1998.). Zbog ratnih zločina, zločina protiv čovječnosti i teškog kršenja običaja i pravila rata počinjenih u stvaranju Republike Srpske, tj. u tijeku rata u Bosni i Hercegovini, pravomoćno je na Haaškom sudu osuđena na 11 godina zatvora.[1]
Odrasla je u Sarajevu. Diplomirala je biologiju na PMF-u u Zagrebu, gdje je i doktorirala botaniku. Poslije specijalističkih studija u SAD-u, bila je profesor biologije, šef katedre za biologiju i dekan Prirodno-matematičkog fakulteta Sveučilišta u Sarajevu.[2] Objavila je oko stotinu znanstvenih radova.[3]
Od 1990. do 1992. godine je bila članica predsjedništva Socijalističke Republike Bosne i Hercegovine, potom je nakon početka Rata u Bosni i Hercegovini i proglašenja Republike Srpske postala popredsjednicom (1992. – 1996.), te je potom postala druga predsjednica Republike Srpske, u razodblju 19. srpnja 1996. do 4. srpnja 1998.
Tužiteljstvo Međunarodnog suda za ratne zločine u Haagu optužilo ju je za ratni zločin, genocid, zločin protiv čovječnosti i teško kršenje običaja i pravila rata, te je nakon suđenja i pravomoćno osuđena (zahvaljujući nagodbi s tužiteljstvom oslobođena je optužbe za genocid). Osuđena je na 11 godina zatvora.[4] Nakon izdržavanja većeg dijela kazne u švedskom zatvoru, puštena je na slobodu 27. listopada 2009. godine.[5]
Biljana Plavšić postala je neslavna kada je slikana kako prekoračuje leš ubijenog Bošnjaka i srdačno čestita Željku Ražnatoviću Arkanu nakon izvršenog masakra u Bijeljini 1992. godine.[6]
Jedna od mnogih njenih huškačkih izjava[7] je i:
»Srba ima 12 milijuna, neka ih šest milijuna pogine. Opet će ona druga polovica uživati u plodovima rada i borbe.«Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
