Bazga

Bazga (ostali narodni nazivi: zova, baz, baza, bazgovina, zovika, aptovina, bujad, abda, aptika,^[1] zovina,^[2] ponekad i crna zova/bazga od latinskoga naziva česte vrste; lat. Sambucus) je biljni rod listopadnih grmova ili niskog drveća.

Bazga
Cvijet bazge vrste S. nigra
Sistematika
Carstvo:	Biljke
Divizija:	Magnoliophyta
Razred:	Magnoliopsida
Red:	Dipsacales
Porodica:	Viburnaceae
Potporodica:	Adoxoideae
Tribus:	Adoxeae
Rod:	Sambucus L.
Vrste
Vidi tekst
Baze podataka
GBIF Flora Croatica
wikivrste WD wikislike wikigalerija

Opis biljke

Prije je bazga svrstavana u porodicu kozokrvnica (Caprifoliaceae), a danas se nakon genetskih istraživanja svrstava u porodicu Viburnaceae (poznata i po sinonimu Adoxaceae).^[3] Raširena je u umjerenom i suptropskom području sjeverne hemisfere (Europa, Sjeverna Amerika, dijelovi Azije), ali postoji i na južnoj hemisferi. Biljka ima sitne bijele cvjetove grupirane u velike štitaste cvatove. Plodovi su bobičasti. Cvjetovi i plodovi se upotrebljavaju u prehrani i medicini.

Vrste

Postoje 22 vrsta (plus jedna notovrsta)^[4] unutar porodice bazgi. Najznačajnije su crna bazga (Sambucus nigra) i crvena bazga (Sambucus racemosa).

Razvijen je i veći broj kultiviranih odlika crne bazge; primjerice, u dijelovima Austrije, te Njemačke i Danske, bazga se uzgaja kao voćka (sorte "Haschberg", "Haideg 17", "Sampo", "Samdal", "Mamut", "Korsor").^[5]

Popis vrsta

1. Sambucus adnata Wall.
2. Sambucus africana Standl.
3. Sambucus australasica (Lindl.) Fritsch
4. Sambucus australis Cham. & Schltdl.
5. Sambucus canadensis L.
6. Sambucus cerulea Raf.
7. Sambucus ebulus L.
8. Sambucus gaudichaudiana DC.
9. Sambucus javanica Reinw. ex Blume
10. Sambucus kamtschatica E.Wolf
11. Sambucus lanceolata R.Br.
12. Sambucus mexicana C.Presl ex DC.
13. Sambucus nigra L.
14. Sambucus palmensis Link
15. Sambucus pendula Nakai
16. Sambucus peruviana Kunth
17. Sambucus racemosa L.
18. Sambucus sibirica Nakai
19. Sambucus sieboldiana (Miq.) Graebn.
20. Sambucus tigranii Troitsky
21. Sambucus wightiana Wall. ex Wight & Arn.
22. Sambucus williamsii Hance
23. Sambucus ×strumpfii Gutte

Ljekovito djelovanje

Plodovi crne bazge

Od cvjetova se kuha čaj, sirup i sok koji se koriste kao sredstvo za znojenje i izlučivanje mokraće. Od plodova se priprema pekmez, kompot ili voćni sok. Bobice je također moguće peći. Crvena bazga raste divlja, ima crvene bobice od kojih je također moguće raditi pekmez i sirup.

Početak svega je cvijet, od kojega se može pripremati niz delikatesa u narodnoj ili medicinskoj kuhinji. Pohani bazgini cvjetovi su vrhunska delikatesa, lakih za organizam, pikantnih i vrlo ukusnih. Priprema soka je s raznim receptima u količini cvjetova i količini vode i šećera. Često se piše o spremanju octa od bazge, od cvijeta; uvijek se spominje i jabučni ocat koji se dodaje, a količina cvjetova je uvijek mala. Spremanje pravog octa od cvjetova bazge je najbolje uz dodatak šećera, a još bolje od biljke stevie, kao prirodnog zaslađivača koji izazove kratko alkoholno vrenje pa onda stajanjem i octeno. O količini slatkih tvari ovisi i kiselost tog octa. On je u biti stalno aktivan a stajanjem i duži period kvaliteta je sve bolja. Kemijskim procesom se stvaraju vrhunske kisele bakterije korisne organizmu i za vanjsku i unutrašnju uporabu. To je pravi ocat od bazge, bez jabučnog iako i druga verzija ima kakvoću. Smanjuje crvenilo kod uboda kukaca, otekline od ugriza, kod športskih ozljeda i udaraca. Za unutarnju uporabu zadržava sve karakteristike bazge kao vrhunske ljekovite biljke.

Otrovnost biljke

U rod bazgi spada i biljka abdovina s crnim otrovnim plodovima.

Bazga ima otrovno lišće, a bobice su otrovne ako se troše u većoj količini dok su sirove. Neškodljive su prerađevine od bobica bazge.^[6]

Galerija

• 
  Cvjetovi
• 
  Plodovi
• 
  Plodovi

• 
  Plodovi Sambucus racemose var. arborescens
• 
  Plodovi Sambucus racemose subsp. pubens)

Zanimljivosti

• Koristi se za izradu pukalnica - tradicionalne hrvatske igračke i puškarice/cepare.

Izvori

1. http://www.koval.hr/blogeky/ljekovite%20biljke/bazga.html
2. Arhivirana kopija. Inačica izvorne stranice arhivirana 8. studenoga 2009. Pristupljeno 14. prosinca 2010. journal zahtijeva |journal= (pomoć)CS1 održavanje: arhivirana kopija u naslovu (link)
3. Viburnaceae Raf. Plants of the World Online (engleski). Pristupljeno 12. kolovoza 2022. Prenosi Kew Science
4. World Plants (Complete List) Pristupljeno 10. srpnja 2022.
5. http://www.kuegler-textoris.de/Wildobst_Diplomarbeit_Zeitlhoefler_2002.pdf Pristupljeno 7. 9. 2015.
6. http://www.zzjzpgz.hr/nzl/22/bilje.htm

Vanjske poveznice