Azerbajdžan

Ovo je glavno značenje pojma Azerbajdžan. Za druga značenja pogledajte Azerbajdžan (razdvojba).

Azerbajdžan, službeno Republika Azerbajdžan, država je u južnom Kavkazu s izlazom na Kaspijsko jezero. Na sjeveru graniči s Rusijom, na zapadu s Gruzijom i Armenijom, na jugu s Iranom. Azerbajdžanska eksklava Nahičevan graniči na sjeveru s Armenijom, na jugu s Iranom i na zapadu s Turskom.

Republika Azerbajdžan Azərbaycan Respublikası
Zastava Grb
Himna Nacionalna himna Republike Azerbajdžan
Položaj Azerbajdžana
Glavni grad	Baku
Službeni jezik	azerski
Državni vrh
- Predsjednik	Ilham Alijev (İlham Əliyev)
- Predsjednik Vlade	Ali Asadov (Əli Əsədov)
Neovisnost	Od Sovjetskoga Saveza 30. kolovoza 1991.
Površina	111. po veličini
- ukupno	86.600 km2
- % vode	0 %
Stanovništvo	89. po veličini
- ukupno (2011)	9.164.600[1]
- gustoća	106/km2
BDP (PKM)	procjena 2011.
- ukupno	94.318 milijardi $[2] (88.)
- po stanovniku	10,340 $[2] (106.)
Valuta	manat (100 gopika¹)
Pozivni broj	+994
Vremenska zona	UTC +4 UTC +5 ljeti
Internetski nastavak	.az
(1) izvan upotrebe

Azerski jezik kojim govori većina stanovništva je član turkijske jezične skupine (najpoznatiji član ove skupine je turski). Najzastupljenija religija je Islam, a većina muslimana u Azerbajdžanu su šijiti.

Povijest

Tragovi ljudskih naselja u području Azerbajdžana potječu iz mlađeg kamenog doba. Tada je stanovništvo vjerovalo u goreći izvor nafte u blizini Apšerona. Početkom prvog milenija na jugu Azerbajdžana osnovana je neovisna država Manejaca, koja je u 7. stoljeću pr. Kr. došla pod vlast Medijskog Carstva, odnosno u 6. stoljeću pr. Kr. Ahemenidskog Perzijskog Carstva. Pobjedom Aleksandra Makedonskog nad Perzijancima osnovana je polusuverena državica Medija Atropatena. U 2. stoljeću osvojili su je Parti. Godine 226. počinje se nazivati Aderbajganom ili Azerbajdžanom.

Dana 28. travnja 1920. nastaje Azerbajdžanska SSR, a 1991. neovisna država Azerbajdžan.

Zemljopis

Oko polovine teritorija zauzimaju planine. Masiv Kavkaz (4 480 metara) diže se sjevernom, a Mali Kavkaz (3 722 metara) s Karabaškim visočjem u jugozapadnom dijelu republike. Obala Kaspijskog jezera je slabo razvedena. Klima je kontinentska, ponegdje suptropska. Glavne rijeke su Kura i Aras.

Demografija

nacionalnost	brojnost	postotak
Azeri	8 172 800	91,6%
Lezgi	180 300	2,02%
Armenci	120 300	1,35%
Rusi	119 300	1,35%
Tališi	112 000	1,26%
Avari	49 800	0,56%
Turci	38 000	0,43%

Azerbajdžan ima ukupno 9 165 000 stanovnika. Prema procjeni, u odnosu na prethodnu 2013. godinu, broj stanovnika porastao je za 0,99%. Prema popisu iz 2009., najviše ima Azera, 91,6%. Među značajnije nacionalne manjine spadaju Lezgi, kojih ima 2%, potom Armenci i Rusi kojih ima 1,35% i Tališi kojih ima 1,26%. Gotovo svi Armenci žive u faktički neovisnom Gorskom Karabahu, koji je predmet spora između Armenije i Azerbajdžana.

Dio serije članaka o Azerbajdžanu Azərbaycan

Kultura Azerski jezik

Šport Azerbajdžan na Olimpijskim igrama

Povijest

Politika Predsjednik Azerbajdžana

Državni simboli Grb • Zastava • Himna

Zemljopis Azerbajdžana

Demografija Azeri • Azerbajdžanska dijaspora

Gospodarstvo Azerbajdžanski manat

Administrativna podjela Popis gradova

v • u

Nacionalni sastav Azerbajdžana znatno je izmijenjen nakon rata u Gorskom Karabahu. Gotovo sve armensko pučanstvo je protjerano, izuzev na području faktički neovisnog Gorskog Karabaha. Istovremeno je protjerano i sve azersko pučanstvo s područja Armenije i Karabaha.

U Azerbajdžanu također živi 0,29% Tatara, 0,28% Tata, 0,24% Ukrajinaca, 0,14% Cahura, 0,11% Gruzina, 0,07% Kurda, 0,04% Udina, 0,1% Židovi i 0,11% ostalih.

Prema vjerskom sastavu, 93,4% pučanstva Azerbajdžana su muslimani. Od toga, 85% njih su šijiti, a 15% suniti. Kršćana ima 4,8%. Među njima najbrojniji su pripadnici Ruske pravoslavne Crkve koji čine 2,5% ukupnog pučanstva, te potom pripadnici Armenske apostolske Crkve, koji gotovo isključivo žive u Gorskom Karabahu i čine 2,3% ukupnog pučanstva Azerbajdžana.

Prema podatcima iz 2011., 53,6% stanovništva čini urbano pučanstvo, dok stopa urbanizacije iznosi 1,64% godišnje, prema procjenama 2010. – 2015. Očekivana životna dob žene je 75,26, a muškarca 68,92 godina.

Vidi još

• Stanovništvo Azerbajdžana

Promet

Podrobniji članak o temi: Promet Azerbajdžana

Značajnija jezerska luka za međunarodni promet je Baku.

Gradovi

Podrobniji članak o temi: Dodatak:Popis gradova u Azerbajdžanu

• Baku - glavni grad
• Gandža - drugi najveći grad
• Naftalan - ime nosi po ljekovitom ulju kao i hrvatski Naftalan Ivanić-Grad
• Hankendi
• Güzdǝk

Vidi i

• Religija Azerbajdžana
• Azerbajdžansko vino
• Azerbajdžanska kuhinja
• Pobačaj u Azerbajdžanu

Izvori i bilješke

1. The International Population Day, The demographic situation in Azerbaijan, The State Statistical Committee of the Republic of Azerbaijan, 11 July 2011. Inačica izvorne stranice arhivirana 25. srpnja 2013. Pristupljeno 30. siječnja 2012. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
2. Azerbaijan:Report for Selected Countries and Subjects. International Monetary Fund. Pristupljeno 12. travnja 2011.

Vanjske poveznice

Sestrinski projekti

	Zajednički poslužitelj ima stranicu o temi Azerbajdžan
	Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Azerbajdžan
	Wječnik ima rječničku natuknicu Azerbajdžan

Nedovršeni članak Azerbajdžan koji govori o državi treba dopuniti. Dopunite ga prema pravilima Wikipedije.