2004.

2004. je bila prijestupna godina prema gregorijanskom kalendaru, a započela je u četvrtak.

◄ | 20. stoljeće | 21. stoljeće | 22. stoljeće | ►
◄ | 1970-ih | 1980-ih | 1990-ih | 2000-ih | 2010-ih | 2020-ih | 2030-ih | ►
◄◄ | ◄ | 2001. | 2002. | 2003. | 2004. | 2005. | 2006. | 2007. | ► | ►►

---

Arhitektura • Astronautika • Astronomija • Biologija • Film • Fotografija • Glazba • Kazalište • Kemija • Kiparstvo • Knjige • Književnost • Kršćanstvo • Meteorologija • Medicina • Planinarstvo • Politika • Pravo • Promet • Slikarstvo • Strip • Šport • Televizija • Znanost • Zrakoplovstvo • Željeznički promet

Ova godina bila je obilježena kao:

• Međunarodna godina riže (Ujedinjeni narodi).
• Međunarodna godina počasti borbi protiv ropstva i njegovu ukidanju (UNESCO).

Događaji

• 4. siječnja – NASA-ina svemirska letjelica MER-A (Spirit) sletjela je na površinu Marsa.^[1]
• 24. siječnja – NASA-ina svemirska letjelica MER-B (Opportunity) sletjela je na površinu Marsa.
• 4. veljače – Mark Zuckerberg stvorio je Facebook.
• 13. veljače – Znanstvenici iz Južne Koreje objavili su kloniranje 30 ljudskih embrija.
• 14. veljače – Hrvatska komercijalna televizijska postaja Kanal 5 počela je s emitiranjem programa.
• 26. veljače. – Zrakoplov u kojem se nalazilo makedonsko izalsanstvo, predvođeno predsjednikom Borisom Trajkovskim, udario u brdo Hrgud kod Stoca (BiH)
• 2. ožujka – NASA je objavila potvrdu njihove letjelice MER-B (Opportunity) da je u prošlosti bilo vode na području njezina slijetanja na Mars.
• 3. ožujka – Vojislav Koštunica izabran za premijera Srbije.
• 11. ožujka – 190 ljudi ubijeno je u eksplozijama vlakova koji su bili metom terorističkih napada u Madridu.
• 13. i 14. ožujka – Održan 4. Europski zimski bacački kup u malteškom gradu Marsi. Na natjecanju je sudjelovalo 147 natjecatelja iz 28 europskih država, koji su se natjecali u 8 atletskih bacačkih disciplina (4 muške, 4 ženske).^[2][3]
• 17. ožujka – Na Kosovu izbili žestoki nemiri i prosvjedi tamošnjih Albanaca,zbog smrti dva albanska dječaka a za šta su okrivljeni Srbi. Prilikom trodnijevnih nemira,poginulo nekoliko Srba,a uništeno je više srpskih crkava i manastira.
• 29. ožujka – Irska je uvela potpunu zabranu pušenja u svim ugostiteljskim objektima.
  • Dosad najveće proširenje NATO-a u kojem su mu se pridružile Bugarska, Estonija, Latvija, Litva, Rumunjska, Slovačka i Slovenija.
• 30. travnja – Pokrenuta RTL Televizija, druga komercijalna televizijska postaja s državnom koncesijom u Hrvatskoj.
• 1. svibnja – Dosad najveće proširenje Europske unije u kojem se EU pridružilo 10 novih članica: Cipar, Češka, Estonija, Latvija, Litva, Mađarska, Malta, Poljska, Slovačka i Slovenija.
• 8. lipnja – Prvi prijelaz Venere preko sunčeve ploče nakon 1882.
• 25. lipnja – NASA-in rover Spirit je na Marsu otkrio hematit, što je jedan od dokaza da je u prošlosti bilo vode na Marsu.
• 26. svibnja – FC Porto osvojio UEFA Ligu prvaka pobijedivši AS Monaco u finalu rezultatom 3:0.
• 27. lipnja – Boris Tadić izabran za predsjednika Srbije.
• 1. srpnja – Svemirska letjelica Cassini-Huygens ušla u orbitu planeta Saturna.
• 4. srpnja – Položen kamen temeljac tornja Freedom Tower u New Yorku, koji će stajati na mjestu WTC-a srušenog u terorističkom napadu 11. rujna 2001.
  • Grčka nogometna reprezentacija osvojila je Europsko prvenstvo u Portugalu pobijedivši reprezentaciju domaćina rezultatom 1:0.
• 19. srpnja – Potpisana Mostarska deklaracija.^[4]
• 1. kolovoza – Oko 400 ljudi je poginulo, a više od 100 nestalo u požaru koji je izbio u trgovačkom centru u Asunciónu, glavnom gradu Paragvaja.
• 3. kolovoza – NASA lansirala svemirsku letjelicu MESSENGER u misiji na planet Merkur.
• 13. kolovoza – Orkan Charley ubio je 27 osoba na Floridi nakon što je uzeo četiri žrtve na Kubi i jednu na Jamajci. Charley je bio najrazorniji orkan koji je pogodio SAD nakon Andrewa iz 1992.
• 13. do 29. kolovoza – Održane su Olimpijske igre u Ateni.
• 22. kolovoza – Naoružani pljačkaši ukrali su nekoliko umjetničkih dijela slikara Edvarda Muncha iz muzeja u Oslu, glavnom gradu Norveške.
• 24. kolovoza – Svih 89 putnika poginulo je u sudaru dvaju putničkih zrakoplova u Rusiji. Vlasti su pretpostavljale da su za nesreću odgovorni čečenski pobunjenici.
• 29. kolovoza – Hrvatska rukometna reprezentacija osvojila je zlatnu olimpijsku medalju pobijedivši u finalu reprezentaciju Njemačke rezultatom 26:24.
• 1. rujna – Talačka kriza u Beslanu: Čečenski pobunjenici uzeli su između 1000 i 1500 taoca, većinom djece, u školi u gradu Beslanu u Sjevernoj Osetiji tražeći puštanje pobunjenika iz zatvora u susjednoj Ingušetiji i nezavisnost Čečenije od Rusije.
• 3. rujna – Ruske snage završile su talačku krizu u Beslanu. Ubijeno je najmanje 335 ljudi, od čega oko 40 otmičara, a ozlijeđeno ih je najmanje 700.
  • Prestanak orkana Frances koji je za sobom ostavio 15 žrtava na Bahamima te u američkim saveznim državama Floridi, Georgiji i Južnoj Karolini.
• 7. rujna – Orkan Ivan prošao je kroz Karibe pokupivši sa sobom pedesetak života. Desetak dana kasnije orkan je opustošio i južni dio SAD-a.
• 25. rujna – Prestanak orkana Jeanne koji je za sobom ostavio više od 3000 žrtava, najviše na Haitiju.
• 24. listopada – Brazil je uspješno lansirao svoju prvu raketu u svemir.
• 26. listopada – Svemirska sonda Cassini-Huygens prošla je 1200 kilometara od Saturnovog mjeseca Titana.
• 2. studenoga – George W. Bush pobijedio je senatora Johna Kerryja na američkim predsjedničkim izborima.
• 16. studenoga – Europska svemirska sonda Smart 1 prešla je iz zemljine u mjesečevu orbitu.
• 21. studenoga – Završni krug predsjedničkih izbora u Ukrajini. Službeni pobjednik je Viktor Janukovič, ali nakon kritika međunarodnih promatrača i velikih prosvjeda u Kijevu, ukrajinski Vrhovni sud poništio je rezultate i donio odluku o ponavljanju izbora.
• 28. studenoga – U eksploziji rudnika ugljena u Kini poginulo je više od 150 ljudi.
• 11. prosinca – Testovi su pokazali da je ukrajinski oporbeni predsjednički kandidat Viktor Juščenko bio otrovan velikom količinom dioksina.
• 15. prosinca – Albanski teroristi oteli su autobus u Ateni tražeći otkupninu od milijun eura.
• 22. prosinca – Naoružani pljačkaši ukrali su više od 22 milijuna funti (oko 45 milijuna eura) iz banke u Sjevernoj Irskoj.
• 26. prosinca – Najmanje 250.000 ljudi poginulo je u naletima tsunamija uzrokovanih najjačim potresom na području Indijskog oceana u posljednjih 40 godina.
  • Oporbeni kandidat Viktor Juščenko pobijedio je u ponovljenim ukrajinskim predsjedničkim izborima.
• 30. prosinca – 192 osobe poginule su u požaru koji je izbio u noćnom klubu u argentinskom glavnom gradu Buenos Airesu.
• 31. prosinca – Ukrajinski premijer Viktor Janukovič podnio ostavku.
  • Službeno otvorenje Taipeija 101, s 508 metara visine trenutačno najvišeg nebodera na svijetu.

Rođenja

• 4. siječnja – Victor Wembanyama, francuski košarkaš
• 10. siječnja – Kaitlyn Maher, američka pjevačica i glumica
• 26. siječnja – Zrinka Ljutić, hrvatska alpska skijašica
• 5. kolovoza – Pablo Gavi, španjolski nogometaš
• 25. kolovoza – Rokas Pukštas, američki nogometaš
• 18. rujna – Marin Šotiček, hrvatski nogometaš

Smrti

Siječanj

• 2. siječnja – Etta Moten Barnett, američka glumica i pjevačica (* 1901.)
• 4. siječnja – Valentin Putanec, hrvatski jezikoslovac (* 1917.)
• 10. siječnja – Spalding Gray, američki glumac (* 1941.)
• 11. siječnja – Ivo Marjanović, hrvatski glumac (* 1913.)
• 17. siječnja – Radovan Ivančević, hrvatski povjesničar umjetnosti (* 1931.)
• 21. siječnja – Anton Marti, hrvatski televizijski redatelj (* 1923.)
• 22. siječnja – Ann Miller, američka glumica (* 1923.)
• 25. siječnja – Miklós Fehér, mađarski nogometaš (* 1979.)

Veljača

• 1. veljače – Dragan Čuturić, hrvatski književnik i pripovjedač (* 1944.)
• 6. veljače – Humphry Osmond, britanski psihijatar (* 1917.)
• 14. veljače – Marco Pantani, talijanski biciklist (* 1970.)
• 17. veljače – José López Portillo, meksički političar i predsjednik Meksika (* 1920.)
• 24. veljače – John Randolph, američki glumac (* 1915.)
• 25. veljače − Ante Brkan, hrvatski umjetnički fotograf (* 1918.)
• 26. veljače – Boris Trajkovski, makedonski političar i predsjednik Makedonije (* 1956.)
• 29. veljače – Ljubomir Balaban, baranjski privrednik i društveno-politički radnik (* 1949.)

Ožujak

• 2. ožujka – Mercedes McCambridge, američka glumica (* 1916.)
• 3. ožujka – Muniswamy Rajgopal, indijski hokejaš na travi (* 1926.)
• 7. ožujka – Paul Winfield, američki glumac (* 1939.)
• 8. ožujka – Robert Pastorelli, američki glumac (* 1954.)
• 16. ožujka – Šime Balen, hrvatski novinar i publicist (* 1912.)
• 18. ožujka – Lovro Županović, hrvatski akademik i glazbenik (* 1925.)
• 22. ožujka – Ahmed Jasin, suosnivač i vođa radikalnog palestinskog pokreta i terorističke organizacije Hamas (* 1937.)
• 22. ožujka – Slobodan Bodo Kovačević, bosanskohercegovački skladatelj i gitarist (* 1946.)
• 22. ožujka – Mirko Braun, hrvatski nogometaš (* 1942.)
• 26. ožujka – Jan Sterling, američka glumica (* 1921.)
• 28. ožujka – Peter Ustinov, engleski glumac i redatelj (* 1921.)

Travanj

• 3. travnja – Gabriella Ferri, talijanska pjevačica (* 1942.)
• 8. travnja – Željko Hegedušić, hrvatski slikar, grafičar (* 1906.)
• 22. travnja – Sunčana Škrinjarić, hrvatska književnica (* 1931.)

Svibanj

• 7. svibnja – Vlade Pezelj, hrvatski katolički svećenik (* 1929.)
• 10. svibnja – Augustin Blazović, hrvatski pjesnik (* 1921.)
• 20. svibnja – Dubravko Horvatić, hrvatski pjesnik, novelist i esejist (* 1939.)
• 27. svibnja – Jelica Vlajki, hrvatska glumica (* 1919.)
• 28. svibnja – Umberto Agnelli, predsjednik Fiata (* 1934.)
• 29. svibnja – Ivica Šerfezi, hrvatski kantautor i pjevač zabavne glazbe (* 1935.)

Lipanj

• 4. lipnja – Stanko Banić, hrvatski katolički svećenik (* 1917.)
• 4. lipnja – Marko Majstorović, hrvatski katolički svećenik, monsinjor (* 1928.)
• 5. lipnja – Ronald Reagan, američki glumac i 40. predsjednik SAD-a (* 1911.)
• 10. lipnja – Anto Gardaš, hrvatski književnik (* 1938.)
• 10. lipnja – Ray Charles, američki pjevač i glazbenik (* 1930.)
• 13. lipnja – Stevan Dedijer, srpski fizičar (* 1911.)
• 27. lipnja – Petar Gračanin, general Jugoslavenske narodne armije (* 1923.)
• 29. lipnja – Stipe Šuvar, hrvatski političar (* 1936.)

Srpanj

• 1. srpnja – Marlon Brando, američki glumac (* 1924.)
• 1. srpnja – Jasper Ridley, britanski književnik (* 1920.)
• 1. srpnja – Aleksa Todor Skalovski, makedonski skladatelj (* 1909.)
• 2. srpnja – Sophia de Mello Breyner, portugalska pjesnikinja (* 1919.)
• 6. srpnja – Thomas Klestil, austrijski političar i predsjednik Austrije (* 1932.)
• 7. srpnja – Vlado Kristl, hrvatski slikar, autor animiranih filmova (* 1923.)
• 9. srpnja – Isabel Sanford, američka glumica (* 1917.)
• 21. srpnja – Jerry Goldsmith, američki skladatelj filmske glazbe (* 1929.)
• 21. srpnja – Edward B. Lewis, američki genetičar (* 1918.)
• 28. srpnja – Francis Harry Compton Crick, britanski fizičar i biolog (* 1916.)
• 31. srpnja – Josip Kopjar, hrvatski katolički svećenik (* 1941.)

Kolovoz

• 8. kolovoza – Fay Wray, američka glumica (* 1907.)
• 12. kolovoza – Godfrey N. Hounsfield, engleski inženjer (* 1919.)
• 13. kolovoza – Julia Child, američka autorica, kuharica i televizijska voditeljica (* 1912.)
• 14. kolovoza – Czesław Miłosz, poljski pjesnik i pisac (* 1911.)
• 15. kolovoza – Sune K. Bergstrom, švedski biokemičar (* 1916.)
• 17. kolovoza – Zvjezdana Ladika, hrvatska redateljica (* 1921.)
• 21. kolovoza – Stjepan Spajić, hrvatski poduzetnik i osnivač NK Hrvatski dragovoljac (* 1952.)
• 23. kolovoza – Łucja Danielewska, poljska književnica (* 1932.)
• 26. kolovoza – Laura Branigan, američka pjevačica i glumica (* 1952.)
• 29. kolovoza – Ivan Lacković Croata, hrvatski likovni umjetnik (* 1932.)
• 29. kolovoza – Vladimir Velebit, jugoslavenski političar i diplomat (* 1907.)

Rujan

• 2. rujna – Ozren Nedoklan, hrvatski nogometaš (* 1922.)
• 12. rujna – Davor Antolić, hrvatski glumac (* 1934.)
• 12. rujna – Max Abramovitz, američki arhitekt (* 1908.)
• 15. rujna – Johnny Ramone, američki glazbenik (* 1948.)
• 19. rujna – Skeeter Davis, američka country pjevačica (* 1931.)

Listopad

• 3. listopada – Janet Leigh, američka glumica (* 1927.)
• 5. listopada – Rodney Dangerfield, američki glumac i komičar (* 1921.)
• 5. listopada – Maurice Wilkins, britanski biolog (* 1916.)
• 8. listopada – Jacques Derrida, francuski filozof (* 1930.)
• 10. listopada – Christopher Reeve, američki glumac i aktivist (* 1952.)
• 18. listopada – Ilija Džuvalekovski, makedonski glumac (* 1915.)
• 22. listopada – Ana Adamec, hrvatska povjesničarka umjetnosti (* 1927.)
• 27. listopada – Pierre Béarn – francuski književnik (* 1902.)
• 27. listopada – Zdenko Runjić, hrvatski skladatelj (* 1942.)
• 30. listopada – Mladen Đurđević, hrvatski križaljkaš (* 1944.)

Studeni

• 1. studenoga – Mac Dre, američki reper (* 1970.)
• 2. studenoga – Theo van Gogh, nizozemski publicist, glumac, filmski redatelj i televizijski producent (* 1957.)
• 9. studenoga – Stieg Larsson, švedski književnik i novinar (* 1954.)
• 11. studenoga – Yasser Arafat, palestinski vođa (* 1929.)
• 12. studenoga – Josip Županov, hrvatski sociolog (* 1923.)
• 17. studenoga – Velimir Valenta, hrvatski veslač (* 1929.)
• 19. studenoga – John R. Vane, britanski farmakolog (* 1927.)
• 24. studenoga – Arthur Hailey, englesko-kanadski književnik (* 1920.)
• 29. studenoga – John Drew Barrymore, američki glumac (* 1932.)

Prosinac

• 5. prosinca – Siniša Triva, hrvatski akademik i pravnik (* 1919.)
• 7. prosinca – Julije Knifer, hrvatski slikar (* 1924.)
• 8. prosinca – Dimebag Darrell, američki glazbenik (* 1966.)
• 17. prosinca – Tom Wesselmann, američki slikar i kipar (* 1931.)
• 19. prosinca – Vojin Jelić, hrvatsko-srpski književnik i publicist (* 1921.)
• 19. prosinca – Marko Belinić, hrvatski političar (* 1911.)
• 19. prosinca – Renata Tebaldi, talijanska sopranistica (* 1922.)
• 21. prosinca – Zvonimir Vučković, srpski vojni zapovjednik (* 1916.)
• 22. prosinca – Josip Generalić, hrvatski slikar (* 1935.)
• 28. prosinca – Jerry Orbach, američki glumac (* 1935.)
• 28. prosinca – Noni Žunec, slovenski operni i koncertni pjevač (* 1921.)
• 29. prosinca – Julius Axelrod, američki biokemičar (* 1912.)

Nobelova nagrada za 2004. godinu

• Fizika: David Gross, David Politzer i Frank Wilczek
• Kemija: Aaron Ciechanover, Avram Hershko i Irwin Rose
• Fiziologija i medicina: Richard Axel i Linda B. Buck
• Književnost: Elfriede Jelinek
• Mir: Wangari Muta Maathai
• Ekonomija: Finn E. Kydland i Edward C. Prescott

Izvori

1. Sonda sletila na Mars, stigle prve fotografije s površine. Pristupljeno 9. prosinca 2019. journal zahtijeva |journal= (pomoć)
2. (engl.) (šp.) Povijest Europskog zimskog bacačkog kupa  Arhivirana inačica izvorne stranice od 9. lipnja 2013. (Wayback Machine), rfea.es, objavljeno 16. ožujka 2013., pristupljeno 1. travnja 2016.
3. (engl.) Rezultati 4. Europskog zimskog bacačkog kupa – Malta, 2004.; PDF Format  Arhivirana inačica izvorne stranice od 24. rujna 2015. (Wayback Machine), rfea.es, objavljeno 15. – 16. ožujka 2004., pristupljeno 15. travnja 2016.
4. (): Kulturna kronika: 19. srpnja - Donesena Mostarska deklaracija  Arhivirana inačica izvorne stranice od 8. lipnja 2020. (Wayback Machine) Vijenac br. 271 - 22. srpnja 2004. Pristupljeno 26. travnja 2020.

Vanjske poveznice

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi 2004.