Županija Središnja Bosna

Županija Središnja Bosna
Zastava	Grb
općine/gradovi	Bugojno, Busovača, Dobretići, Donji Vakuf, Fojnica, Jajce, Kiseljak, Kreševo, Novi Travnik, Travnik, Uskoplje, Vitez
sjedište	Travnik
osnovana	12. lipnja 1996.
vlast
predsjednik vlade	Tahir Lendo (SDA)
predsjednik skupštine	Josip Kvasina (HDZ BiH)
površina
- ukupno	3189 km2
stanovništvo
- ukupno (2013.)	254 686
- gustoća	79,86/km2
pripadnost	Federacija Bosne i Hercegovine
vremenska zona	UTC +1

Županija Središnja Bosna (boš. Srednjobosanski kanton) šesta je od ukupno deset županija u Federaciji Bosne i Hercegovine. Nalazi se u središnjem dijelu Bosne i Hercegovine. Županija Središnja Bosna graniči s Hercegbosanskom, Hercegovačko-neretvanskom, Sarajevskom i Zeničko-dobojskom županijom i na sjeveru s entitetom Republika Srpska. Županijsko sjedište je u Travniku.

Kratke činjenice općine/gradovi, sjedište ...

Zatvori

Sjedište Županije nalazi se u Travniku. Sastoji se od 12 općina i to:

Stanovništvo 1991.

Thumb — Etničko stanje u središnjoj Bosni 1991. i 2013.

Po popisu iz 1991. u županiji Središnja Bosna je živjelo 341.365 stanovnika, od čega je bilo^{[nedostaje izvor]};

Muslimana 147.608 ili 43%
Hrvata 131.791 ili 39%
Srba 41.409 ili 12%
Jugoslavena 13.805 ili 4%
ostalih 6.753 ili 2%

Travnička općina neposredno pred rat popisom imala je 70.747 stanovnika, od čega 31.813 Muslimana, 26.118. Hrvata 7.777 Srba te ostalih 5.039, u kojima su većinom bili pripadnici prvih triju naroda izjašnjenih kao Jugoslaveni.^[1]

Stanovništvo 2013.

Po popisu iz 2013. u županiji Središnja Bosna je živjelo 254.686 stanovnika, od čega je bilo:^[1]

Bošnjaka 146.652 ili 57,58%
Hrvata 97.629 ili 38,33%
Srba 3.043 ili 1,19%
ostalih 7.362 ili 2,90%

Pod ostale se računaju izjašnjeni kao Jugoslaveni, bez odgovora, Muslimani, regionalno izjašnjeni ili se nisu izjasnili. Po gradovima i općinama izjašnjenost je bila sljedeća:^[1]

Više informacija Općina, Hrvata ...

Općina	Hrvata	Postotak	Bošnjaka	Postotak	Srba	Postotak	Ukupno	Postotak
Bugojno	5.767	18,33%	24.650	78,33%	376	1,19%	24.650	100%
Busovača	8.873	49,54%	8.681	48,47%	205	1,16%	17.910	100%
Donji Vakuf	58	0,04%	13.376	95,64%	107	0,07%	13.985	100%
Dobretići	1.626	99,82%	0	0,00%	1	0,06%	1.629	100%
Fojnica	3.664	29,65%	7.592	61,44%	48	0,03%	12.356	100%
Uskoplje	8.660	41,25%	12.004	57,18%	30	0,14%	20.993	100%
Jajce	12.555	45,89%	13.269	48,68%	501	1,84%	27.258	100%
Kiseljak	11.823	57,06%	7.838	37,82%	409	1,97%	20.722	100%
Kreševo	4.149	78,38%	1.014	19,23%	26	0,49%	5.273	100%
Novi Travnik	11.002	46,16%	12.067	50,63%	367	1,54%	28.832	100%
Travnik	15.102	28,24%	35.648	66,65%	640	1,20%	53.482	100%
Vitez	14.350	55,54%	10.513	40,69%	333	1,29%	25.836	100%
ŽSB	97.629	38,33%	146.652	57,58%	3.043	1,19%	254.686	100%

Zatvori

Županijska skupština

Više informacija stranka, broj zastupnika ...

stranka		broj zastupnika
stranka		1996.	1998.	2000.	2002.	2006.	2010.	2014.	2018.
	HDZ BiH	23 / 55	18 / 55	8 / 28	10 / 30	6 / 30	7 / 30	8 / 30	9 / 30
	SDA	29 / 55	16 / 55	8 / 28	10 / 30	8 / 30	6 / 30	8 / 30	10 / 30
	SBB BiH						4 / 30	4 / 30	2 / 30
	SDP BiH	2 / 55	5 / 55	6 / 28	3 / 30	3 / 30	6 / 30	4 / 30	5 / 30
	DF							3 / 30	2 / 30
	HDZ 1990					3 / 30	2 / 30	2 / 30	1 / 30
	HSP BiH					0 / 30	0 / 30	1 / 30	0 / 30
	Nezavisni blok								1 / 30

Zatvori

Na području županije razvijena je prerađivačka industrija (metalna, drvno-prerađivačka, tekstilna, sekundarne sirovine, kožna obuća i grafika). Trgovina i poljoprivredna proizvodnja su dominantne na području županije. Privredni resursi koji se nalaze na ovom području veoma su značajni kako za županiju tako i za Bosnu i Hercegovinu.

Od energetskih sirovina ističu se lignit na području Vrbaske doline, mrki ugljen na području Lašvanske doline i zemni plin na području Kiseljaka.

Uz to nalaze se i druge vrste industrijskih mineralnih sirovina kao što su rude aluminija – boksiti na području Jajca i Donjeg Vakufa; rude željeza – magnetit, hematit i limoniti na području planine Radovan; rude gipsa na području Gornjeg Vakufa-Uskoplja i Donjeg Vakufa; rude kvarcita, žive, bakra olova i cinka na području Gornjeg Vakufa-Uskoplja te građevinski materijali kao što su tehnički i arhitektonsko-građevinski kamen u koji spadaju dolomiti, vapnenci, kvarc-dioriti, rioliti, mramori, tufoi i sedre, kao i gline. Značajni resursi predstavljaju termalne i mineralne vode koje se nalaze na području Kiseljaka, Fojnice i Bugojna.

Od ukupne površine županije 57% pokriveno je šumama, 34% poljoprivrednim površinama. Drvne zalihe iznose 38 milijuna kubičnih metara drvne mase. Od toga 46% odnosi se na četinare.

Područje županije spada u skupinu brdsko-planinskih poljoprivrednih područja, gdje dominira stočarstvo kao najvažnija grana poljoprivrede. U oblasti poljoprivredne kulture: žitarice (kukuruz, ječam, pšenica, zob, raž), povrće (krumpir, kupus, luk, grah) i krmno bilje (travno-djetelinske smjese, djetelina, silažno krmno bilje, stočna repa).

U oblasti stočarstva najviše se uzgajaju goveda, ovce, koze i konji. Područje je bogato rijekama i ima velike mogućnosti izgradnje minihidroelektrana, ribnjaka i turističkih objekata.

Infrastruktura

Promet

Županija ima velik udjel kategorizirane cestovne mreže. Obuhvaća gornje dijelove tri odvojena sliva rijeka Vrbasa, Fojnice i Lašve. Na području županije postoji mreža magistralnih cesta u dužini od 260,6 km i regionalnih u dužini od 337 km. Cijelo područje povezano je telekomunikacijskim vezama pretežno optičkim vodom.

Kroz županiju prolaze sljedeći magistralni putevi:

Sa zapada na istok: Magistralni put M5 (Bihać-Foča) i M16.4 (Bugojno-Travnik)
S juga na sjever: Magistralni put M16 (Gradiška-Kazaginac) i M16.2 (Bugojno-Jablanica)^[2]

Obrazovanje

U županiji postoje ukupno 32 državne i 4 privatne srednje škole. U SBK postoje 3 privatna sveučilišta (dva u Travniku i jedan u Kiseljaku), dok državnih sveučilišta nema.^[3]^[4]

Zdravstvo

Glavna je bolnica u županiji županijska bolnica u Travniku. Postoje još dvije opće bolnice u Bugojnu i Novoj Biloj, jedna specijalna bolnica u Travniku te brojni domovi zdravlja i privatne klinike.

Hrvatsko proljeće Središnje Bosne, kulturna manifestacija

[1]
Travnički vjesnik travnicki.ba: U ŽSB u Travniku živi najviše Hrvata! , 30. lipnja 2016. (pristupljeno 19. ožujka 2019.)
[2]
Mreža Magistralnih Cesta u FBiH. BIHAMK.BA (bošnjački). Pristupljeno 24. prosinca 2017.
[3]
Državne srednje škole u Bosni i Hercegovini. Srednje škole (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 27. prosinca 2017. Pristupljeno 24. prosinca 2017.
[4]
Privatne srednje škole u Bosni i Hercegovini. Srednje škole (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 27. prosinca 2017. Pristupljeno 24. prosinca 2017.

http://www.izbori.ba/Rezultati_izbora?resId=25&langId=3#/7/206/0/0/0

Županija Središnja Bosna Arhivirana inačica izvorne stranice od 1. siječnja 2011. (Wayback Machine) (poveznica neaktivna)

[U_ŽSB_živi-1] [1]
Travnički vjesnik travnicki.ba: U ŽSB u Travniku živi najviše Hrvata! , 30. lipnja 2016. (pristupljeno 19. ožujka 2019.)

[2] [2]
Mreža Magistralnih Cesta u FBiH. BIHAMK.BA (bošnjački). Pristupljeno 24. prosinca 2017.

[3] [3]
Državne srednje škole u Bosni i Hercegovini. Srednje škole (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 27. prosinca 2017. Pristupljeno 24. prosinca 2017.

[4] [4]
Privatne srednje škole u Bosni i Hercegovini. Srednje škole (engleski). Inačica izvorne stranice arhivirana 27. prosinca 2017. Pristupljeno 24. prosinca 2017.

[1]

[2]

[3]

[4]