Šumski slon

Afrički šumski slon (lat. Loxodonta cyclotis) jedna je od dvije vrste afričkog slona (Loxodonta).

Afrički šumski slon
Status zaštite
Status zaštite: kritično[1]
Sistematika
Carstvo:	Životinje
Koljeno:	Svitkovci
Razred:	Sisavci
Red:	Proboscidea
Porodica:	Elephantidae
Rod:	Loxodonta
Vrsta:	L. cyclotis
Dvojno ime
Loxodonta cyclotis Matschie, 1900
Rasprostranjenost
Baze podataka
GBIF
wikivrste WD wikislike wikigalerija

Opis

Šumski slon je s 2,40 m visine u ramenima znatno manji od svog rođaka iz savane. Kao što mu ime govori, živi u džungli i ima značajnu ulogu u širenju sjemenja i održavanju raznolikosti biljnog svijeta u svom okruženju. Pravo stanište su mu tropske kišne šume, između ostalog u Zairu, Kamerunu i Srednjoafričkoj Republici.

Taksonomija

Tradicionalno je ova vrsta bila smatrana podvrstom afričkog savanskog slona (Loxodonta africana). Zasebnost vrste afričkog šumskog slona je dugo bila sporna pa se čak i danas povremeno osporava.

Lovci na veliku divljač i domaće stanovništvo povremeno izvještavaju o susretima s još manjom vrstom slonova koja je 1906. opisana pod imenom patuljasti slon (Loxodonta pumilio), ali ju službena zoologija ne priznaje kao zasebnu vrstu. Moglo bi se raditi o jednoj podvrsti šumskog slona. Suvremena kriptozoologija ulaže napore da se dokaže postojanje tih životinja. Postoji teorija, da je kod ovih patuljastih slonova riječ o zakržljalim jedinkama šumskih slonova koji su još kao mladunčad bili odvojeni od majke i matičnog krda i uspjeli preživjeti u zaštiti šume. S obzirom na to da u čitavom životinjskom svijetu nema takvih slučajeva (ili bar nisu poznati), tu bi tezu trebalo tek dokazati.

Ugroženost i zaštita

Afrički šumski i savanski slon bili su dugo smatrani istom vrstom i ta je vrsta bila smatrana osjetljivom. Obje vrste su meta krivolova koji je na vrhuncu bio 2011. godine, ali i dalje nastavlja biti prijetnjom. Druga velika prijetnja je preobrazba prirodnih staništa u poljoprivredna zemljišta. Na mjestima gdje je lov bolje zakonom reguliran i gdje se iskorištavanje zemlje odvija više planski, vide se stabilizirajući trendovi populacije slonova.^[2]

2021. godine vrste su prvi put samostalno procijenjene te se afrički šumski slon našao na Crvenom Popisu IUCN-a kao kritično ugrožena vrsta. Analize 161 različitog lokaliteta prirodnog staništa pokazale su pad populacije od 80% kroz posljednje tri generacije (93 godine). Pad nije ujednačen; neke podpopulacije su stabilne ili čak i u porastu, dok se druge ubrzano smanjuju ili čak u potpunosti nestaju.^[1]