Šestine
naselje grada Zagreba, Hrvatska From Wikipedia, the free encyclopedia
naselje grada Zagreba, Hrvatska From Wikipedia, the free encyclopedia
Šestine su zagrebačko gradsko naselje. Nalaze se na južnim obroncima Medvednice. Šestine upravno pripadaju gradskoj četvrti Podsljeme. Cijelo naselje čini jedan mjesni odbor. Taj mjesni obor jedan je od pet mjesnih odbora Podsljemena. Površina mjesnog odbora iznosi 935,08 ha. Prema popisu stanovništva iz 2011., Šestine su imale 3514 stanovnika.[1][2]
Šestine | |
---|---|
Crkva sv. Mirka | |
Država | Hrvatska |
Županija | Grad Zagreb |
Površina | |
• Ukupna | 935,08 ha[1] |
Visina | 273 m[1] |
Koordinate | 45°50′N 15°53′E |
Stanovništvo (2011.) | |
• Entitet | 3514[1] |
Poštanski broj | 10000 |
Na području Šestina nalaze se dvije park-šume: Šestinski dol i Zamorski breg – Šestinski vrt.
Šestine su dobile ime po šestini, obliku feudalne rente koja se davala šestoga dana u tjednu.[3]
Šestine su se počele razvijati u 13. stoljeću, nakon izgradnje utvrde Medvedgrad. Kao samostalna župa spominje se od 1673., a kao samostalna općina 1893.[3]
Crkva sv. Mirka spominje se 1240. Tijekom povijesti više je puta dograđivana, a svoj današnji izgled dobila je 1909.[1] Uvrštena je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.[4] Kraj crkve nalazi se mjesno groblje. Na njemu je pokopan Ante Starčević kraj čijeg se groba nalazi spomenik iz 1903. Spomenik je djelo Ivana Rendića.[3]
Kulmerove dvore izgradio je Stjepan Gregorijanec u drugoj polovici 16. stoljeća. Kulmerovi dvori bili su posjed nekoliko vlastelinskih obitelji, najprije Zrinskih i Čikulina, a kasnije posjed Sermagea i Kulmera. Potonji su u 19. stoljeću povećali i preuredili Kulmerove dvore. Godine 1945. Kulmerovi dvori su devastirani te nacionalizirani. Od 1999. nalaze se u vlasništvu Agrokora.
Kroz Šestine prolazi autobusna linija 102 (Britanski trg – Mihaljevac).
Šestinski kišobran tradicijski je kišobran. Dio je šestinske narodne nošnje. Šestinski kišobran ima oznaku „Izvorno hrvatsko” Hrvatske gospodarske komore.[6]
O njezinom porijeklu ne zna se mnogo. Posebnost joj daje crveni vez na muškim i ženskim rubačama i na taj način čini potpuni kontrast s grubim lanenim platnom.[7]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.