Šestine

Šestine su zagrebačko gradsko naselje. Nalaze se na južnim obroncima Medvednice. Šestine upravno pripadaju gradskoj četvrti Podsljeme. Cijelo naselje čini jedan mjesni odbor. Taj mjesni obor jedan je od pet mjesnih odbora Podsljemena. Površina mjesnog odbora iznosi 935,08 ha. Prema popisu stanovništva iz 2011., Šestine su imale 3514 stanovnika.^[1][2]

Šestine
Crkva sv. Mirka
Država	Hrvatska
Županija	Grad Zagreb
Površina
• Ukupna	935,08 ha[1]
Visina	273 m[1]
Koordinate	45°50′N 15°53′E
Stanovništvo (2011.)
• Entitet	3514[1]
Poštanski broj	10000

Spomenik Anti Starčeviću

Kulmerovi dvori

Šestinski kišobrani na zagrebačkoj tržnici Dolac

Na području Šestina nalaze se dvije park-šume: Šestinski dol i Zamorski breg – Šestinski vrt.

Ime

Šestine su dobile ime po šestini, obliku feudalne rente koja se davala šestoga dana u tjednu.^[3]

Povijest

Šestine su se počele razvijati u 13. stoljeću, nakon izgradnje utvrde Medvedgrad. Kao samostalna župa spominje se od 1673., a kao samostalna općina 1893.^[3]

Znamenitosti

Crkva sv. Mirka

Podrobniji članci o temama: Crkva sv. Mirka u Zagrebu i Spomenik Anti Starčeviću u Šestinama

Crkva sv. Mirka spominje se 1240. Tijekom povijesti više je puta dograđivana, a svoj današnji izgled dobila je 1909.^[1] Uvrštena je u Registar kulturnih dobara Republike Hrvatske.^[4] Kraj crkve nalazi se mjesno groblje. Na njemu je pokopan Ante Starčević kraj čijeg se groba nalazi spomenik iz 1903. Spomenik je djelo Ivana Rendića.^[3]

Kulmerovi dvori

Podrobniji članak o temi: Kulmerovi dvori

Kulmerove dvore izgradio je Stjepan Gregorijanec u drugoj polovici 16. stoljeća. Kulmerovi dvori bili su posjed nekoliko vlastelinskih obitelji, najprije Zrinskih i Čikulina, a kasnije posjed Sermagea i Kulmera. Potonji su u 19. stoljeću povećali i preuredili Kulmerove dvore. Godine 1945. Kulmerovi dvori su devastirani te nacionalizirani. Od 1999. nalaze se u vlasništvu Agrokora.

Promet

Kroz Šestine prolazi autobusna linija 102 (Britanski trg – Mihaljevac).

Obrazovanje

• Osnovna škola Šestine – osnovana je 1863. godine zahvaljujući naporima grofa Miroslava Kulmera, Ljudevita pl. Raiznera, velikog suca županije zagrebačke, i kanonika prvostolne crkve zagrebačke, Franje Hauzera, koji su bili njeni veliki dobrotvori.^[5]

Kultura

Šestinski kišobran

Podrobniji članak o temi: Šestinski kišobran

Šestinski kišobran tradicijski je kišobran. Dio je šestinske narodne nošnje. Šestinski kišobran ima oznaku „Izvorno hrvatsko” Hrvatske gospodarske komore.^[6]

Šestinska nošnja

Narodna nošnja Šestina i Remeta izložena u Etnografskom muzeju

O njezinom porijeklu ne zna se mnogo. Posebnost joj daje crveni vez na muškim i ženskim rubačama i na taj način čini potpuni kontrast s grubim lanenim platnom.^[7]

Sport

• MNK Šestine