Đakovačko-osječka nadbiskupija

From Wikipedia, the free encyclopedia

Đakovačko-osječka nadbiskupija

Đakovačko-osječka nadbiskupija (do 18. lipnja 2008. Đakovačka i Srijemska biskupija; punog imena Đakovačka ili Bosanska i Srijemska biskupija) je upravna jedinica Katoličke crkve u istočnoj Hrvatskoj. Ujedno je i metropolija kojoj su podložne Požeška i Srijemska biskupija.

Kratke činjenice Đakovačko-osječka nadbiskupija Archidioecesis Diacovensis-Osijekensis ...
Đakovačko-osječka nadbiskupija
Archidioecesis Diacovensis-Osijekensis
Thumb
Đakovačka katedrala – prvostolna crkva Đakovačko-osječke nadbiskupije
Đakovačka katedrala – prvostolna crkva Đakovačko-osječke nadbiskupije
Područje
Država Hrvatska
Statistika
Površina 7.752 km2
Katolici 450.000
Podatci
Obred Latinski
Osnovana 9. srpnja 1773.
kao Bosanska i Srijemska biskupija
Uzdignuće 18. lipnja 2008.
na razinu nadbiskupije i metropolije
Promjena statusa 9. srpnja 1773.
spajanje Bosanske i Srijemske biskupije
Katedrala Katedrala svetog Petra
Konkatedrala Konkatedrala sv. Petra i Pavla
Vodstvo
Papa Franjo
Nadbiskup Đuro Hranić
Pomoćni biskup Ivan Ćurić
Ostalo
Službene stranice Đakovačko-osječka nadbiskupija
Stanje od 30. srpnja 2024.
Zatvori

Zemljopisni smještaj

Uokviruju ju rijeke Sava, Drava i Dunav, bez dijela koji pripada Vojvodini i Srbiji. Na zapadu, granica je crta koja ide od posavskih mjesta Šumeća i Slobodnice (kod Slavonskog Broda), mjestâ koja su uz Savu, do, uključivo, Viljeva (mjesto nedaleko od obale rijeke Drave i grada Donjeg Miholjca). Područje Baranje također pripada ovoj nadbiskupiji.

Do 18. lipnja 2008. Đakovačkoj i Srijemskoj biskupiji pripradao je cijeli Srijem, što znači i župe izvan autonomne pokrajine Vojvodine: Zemun i Novi Beograd. Grad Petrovaradin pripadao je ovoj biskupiji, za razliku od Novog Sada, koji pripada Subotičkoj biskupiji.

Povijest

Nastala je sjedinjenjem starih biskupija, Bosanske i Srijemske. To je učinjeno bulom pape Klementa XIV. "Universi orbis Ecclesiis" od 9. srpnja 1773., i otad je nosila ime "Srijemska biskupija".

18. studenog 1963. je promijenjeno ime, i nosi ime "Đakovačka ili Bosanska i Srijemska biskupija", često skraćeno nazivana "Đakovačka i Srijemska" ili "Đakovačko-srijemskom" biskupijom.

18. lipnja 2008. odlukom pape Benedikta XVI. ponovno je uspostavljena Srijemska biskupija,[1] a ostali dio Đakovačke i Srijemske biskupije podignut je na razinu nadbiskupije i preimenovan u Đakovačko-osječku nadbiskupiju. Nadbiskupija je ujedno i metropolija đakovačko-osječka, a sufraganske su mu biskupije Požeška i Srijemska.

Popis Đakovačko-osječkih biskupa i nadbiskupa

  • Vladislav (1141.)
  • Milovan (1151.)
  • Radogost (1171.)
  • Dragonja (oko 1202.)
  • Bratoslav (oko 1210.)
  • Vladimir (oko 1223. – 1233.?)
  • Ivan Teutonac (1233. – 1235.)
  • Ponsa (Povša) (1239. – 1271.)
  • Roland (1272. – 1289.)
  • Toma I. de Szentmagocs (1289. – 1298.)
  • Nikola (1298. – 1307.)
  • Grgur (1308. – 1313.)
  • Guiscard iz Troyesa (1314. – 1317.)
  • Benedikt (1317.)
  • Petar I. (1317. – 1334.)
  • Lovro Lorandi (1336. – 1347.)
  • Ivan Boniohalles (1348. – 1349.)
  • Peregrin Saksonac (1349. – 1356.)
  • Petar II. (1356. – 1375.)
  • Dominik (1376. – 1381.)
  • Juraj II. (1382. – 1385.)
  • Ivan II. Lisco (1386. – 1408.)
  • Benedikt II. de Benedictis (1410. – 1426.)
  • Dionizije de Palocz (1427. – 1428.)
  • Josip de Bezza (1428. – 1443.)
  • Rafael Herczog de Zekchew (1441. – 1450.)
  • Mihajlo (1451. – 1452.)
  • Filip Gathal (1452. – 1456.)
  • Pavao I. (1457. – 1463.)
  • Benedikt III. (1466. – 1484.)
  • Matija Varda (1486. – 1488.)
  • Stjepan I. Crispo Nagy-Lucsei (1489. – 1490.)
  • Luka (1490. – 1493.)
  • Gabrijel Polnar (1491. – 1502.)
  • Mihajlo II. Keserić (Kesserew) (1502. – 1524.)
  • Juraj II. de Palina (1525. – 1526.) pogiba u Mohačkoj bitci
  • Bernard Gentilis (1533.)

1536. godine Đakovo osvaja Arnaud Mehmed-beg (Memi-beg)

  • Blaž Kovačić (1544. – 1545.)
  • Toma II. Skorojević (1560. – 1564.)
  • Antun Matković (1573. – 1583.)
  • Nikola II. Ugrinović (1584. – 1588.)
  • Franjo I. Baličević (1588. – 1615.)
  • Anto Matić Požežanin (1615. – 1625.)
  • Petar III. Zlojutrić Soljanin (1601. – 1623.)
  • Ljudevit Ujlaky (1602. – 1603.)
  • Franjo II. Erghelius (1605. – 1607.)
  • Ivan IV. Telegdi (1610. – 1613.)
  • Toma III. Balasfy (1613. – 1621.)
  • Stjepan II. Sennyey (1621. – 1622.)
  • Ladislav Deáky (1623. – ?)
  • Ivan V. Posgay (1625. – 1631.)
  • Toma IV. Ivković (1625. – 1631.)
  • Ivan VI. Tonko Mrnjavić (1631. – 1635.)
  • Jeronim Lučić (1634. – 1639.)
  • Toma V. Mrnjavić (1639. – 1644.)
  • Marijan II. Maravić (1645. – 1660.)
  • Marin Ibrišimović (1647. – 1648.)
  • Pavao II. Posilović (1648. – 1650.)
  • Mato Benlić (1651. – 1660.)
1687. godine ulazak carske vojske u Đakovo

Bosansko-srijemska biskupija sa sjedištem u Đakovu

Đakovačka ili Bosanska i Srijemska biskupija

Đakovačko-osječka nadbiskupija

Poznati svećenici

Poznati svećenici koji su djelovali u ovoj biskupiji, bilo po svom svećenićkom radu, bilo po inim područjima ljudskog djelovanja (znanost, prosvjeta, politika...).

Također pogledajte

Bilješke

Vanjske poveznice

Loading related searches...

Wikiwand - on

Seamless Wikipedia browsing. On steroids.