From Wikipedia, the free encyclopedia
Glavočike (Zvjezdanovke; lat. Asteraceae, Compositae) su vrstama najbogatija porodica flore u Hrvatskoj. Kakrakteriziraju je sitni i mnogobrojni cvjetovi skupljeni u glavičaste cvatove (odatle naziv glavočike) koji stoje na zajedničkom cvjetištu tako da ponekad nalikuju na velike cvjetove. sastoji se po najnovijim podacima iz 2012 godine od 1860 rodova[1]
Glavočike | |
---|---|
Obična ivančica (Leucanthemum vulgare) | |
Sistematika | |
Carstvo: | Plantae |
Divizija: | Tracheophyta |
Razred: | Magnoliopsida |
Red: | Asterales |
Porodica: | Asteraceae Bercht. & J.Presl |
Rodovi | |
vidi tekst | |
Baze podataka | |
Asteraceae je velika porodica cvjetnica, s više od 1620 rodova i 23600 vrsta. Jedina druga biljna porodica s usporedivim brojem vrsta je Orchidaceae, porodica orhideja, u redu Asparagales. Pripadnici Asteraceae nalaze se u gotovo svim kopnenim staništima, iako su većina biljke u umjerenim i suptropskim regijama. Nekoliko vrsta prilagođeno je surovim položajima, kao što su pješčane dine; pukotine litica; padine talusa; seleniferna, gipsiferna ili alkalna tla; i polja ili poremećena mjesta oko ljudskih prebivališta. Nekoliko vrsta živi u vodi. U većini umjerenih regija više od 10 posto vrsta cvjetnica pripada Asteraceae.[2]
Najočitija i najistaknutija opća značajka Asteraceae je da su cvjetovi karakteristično grupirani u zbijene cvatove (glavice) koje površinski nalikuju pojedinačnim cvjetovima. Svaka takva glavica obično je pokrivena omotačem malih modificiranih listova (brakteja). Nadalje, kod više od polovice članova porodice, cvjetovi u krajnjem redu ili redovima glavice imaju modificiran, uglavnom ravan i izdužen vjenčić koji nalikuje pojedinačnoj latici većine drugih cvjetova. Dakle, "latice" tratinčice ili suncokreta zapravo su najudaljeniji cvjetovi glavice. Cvat iz ove porodice može imati više od 1000 pojedinačnih cvjetova (zvanih cvjetići), a glavice se mogu grupirati u složenije, sekundarne aranžmane koji se nazivaju kapitulescencije.[2]
Listovi Asteraceae su jednostavni ili ponekad složeni, a njihov raspored duž stabljike može biti nasuprotan, naizmjeničan ili vijugav. Jednosjemeni plod (sjemenjača) ima čvrstu vanjsku ovojnicu i često je popraćen čašicama koje su svedene na prsten dlačica, ljuskica ili čekinja, poznatih kao papus. Padobranoliki pappi (mn. od papus) vrste Taraxacum officinale (maslačak) iskorištava struje vjetra kako bi olakšao distribuciju sjemena, dok drugi rodovi, kao što je Bidens (dvozub), koriste bodljikave “pappus awns” da iskoriste kretanje životinja u transportu sjemena.[2]
Evolucijski uspjeh Asteraceae može se pripisati njegovom arsenalu obrambenih sekundarnih metabolita. Iako mu nedostaju iridoidni spojevi koji se nalaze u drugim redovima osnovne asteridne loze cvjetnica, Asteraceae snažno iskorištava poliacetilene, gorke seskviterpene (osobito seskviterpenske laktone), terpenoidna hlapljiva ulja, lateks, nekoliko vrsta alkaloida (osobito pirolizidinske alkaloide u plemenu Senecioneae), i razni drugi spojevi. Pripadnici roda Tagetes (kadifa) ubijaju biljno-parazitske nematode u tlu otpuštanjem terpenoidnih spojeva iz svog korijena. Poliacetileni pronađeni u Asteraceae općenito imaju cikličke, aromatske ili heterocikličke krajnje skupine, za razliku od uglavnom alifatskih poliacetilena Campanulaceae.[2]
Velik dio ekonomske važnosti Asteraceae leži u korištenju mnogih njegovih članova kao vrtnih ukrasa. Vrste i vrtni hibridi Aster (zvjezdan), Bellis (tratinčica), Callistephus (vrtni zvjezdan), Chrysanthemum (krizantema,), Cosmos (uresnica), Dahlia (dalija), Echinacea (ehinaceja), Helianthus (suncokret), Rudbeckia (rudbekija), Tagetes (kadifa) i Zinnia (cinija) poznati su miljenici vrtova. U vrtovima su također poznati Achillea (stolisnik), Ageratum (plavuša), Anaphalis (anafalis), Anthemis (jarmen), Artemisia (pelin), Calendula (neven), Centaurea (zečina), Echinops (Sikavica), Erigeron (hudoljetnica), Eupatorium (konopljuša), Gaillardia, Helichrysum (smilje), Liatris (raskošno perje, “plamteća zvijezda”, “zmijski korijen”), Ratibida, Santolina (svetolin) i Stokesia. Cineraria, popularno zimsko lončano cvijeće.[2]
Ambrozija (Ambrosia), maslačak (Taraxacum) i čičak (Carduus, Cirsium i Onopordum) su najproblematičniji korovi u Asteraceae. Ambrosia artemisiifolia (obična ambrozija) i Ambrosia trifida (ogromna ambrozija) dvije su najznačajnije biljne vrste koje uzrokuju alergijsku reakciju poznatu kao peludna groznica.[2]
Porodica također ima nekoliko vrsta za proizvodnju hrane koji su ekonomski značajni. Najvažnija od njih je Lactuca sativa (salata), europska kultigena. Drugi po važnosti je Helianthus annuus (suncokret), porijeklom iz Sjeverne Amerike. Sjemenke suncokreta izvrsna su hrana za perad i proizvode ulje koje se obično koristi kao ulje za salatu ili kuhanje, kao i u proizvodnji margarina, sapuna, boja i lakova. Uljana pogača je hrana stoci, a cijela biljka se koristi kao silaža. Cvjetovi Carthamus tinctorius (bojadisarski bodalj) izvor su crvenog i žutog bojila, a iz sjemenki se dobiva ulje koje se koristi u kulinarstvu te u proizvodnji sapuna, boja i lakova. Nekoliko drugih članova, uključujući Cynara scolymus (artičoka) i Helianthus tuberosus (jeruzalemska artičoka), manje su važne kao prehrambene biljke.[2]
Asteraceae također ima nekoliko vrsta iz kojih potječu razne važne kemijske tvari. Pyrethrum (sin. za Tanacetum), insekticid koji ne stvara ekološke probleme povezane s mnogim sintetičkim proizvodima, dobiva se iz cvjetova nekoliko vrsta, posebice Tanacetum cinerariifolium. Ekstrakti nekoliko vrsta pelina, osobito Artemisia cina s Bliskog istoka, koriste se za izbacivanje crijevnih crva. A. absinthium je izvor otrovnog ulja koje likeru absint daje osebujni karakter. Seskviterpen ekstrahiran iz A. annua (euroazijski korov) sve se više koristi u liječenju malarije otporne na kinin.[2]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.