Umjetnički aktivizam
From Wikipedia, the free encyclopedia
Umjetnički aktivizam sintagma je relativno novijeg datuma. Na engleskom govornom području navode se pojmovi art activism, activist art, artistic actions, ili political performances kao subkategoriji tzv. cultural performances, a u posljednje vrijeme pojavljuje se i termin artivism. Ovi se termini smatraju neologizmima za dugo korišten pojam društveno angažirane umjetnosti. Pojam umjetnički aktivizam koristi Miško Šuvaković u tekstu "Art and Activism in Yu and Ex-Yu 1968 - 2008".[1]
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/7/76/Chapter_titles_of_the_book_Jezik_i_nacionalizam.jpeg/320px-Chapter_titles_of_the_book_Jezik_i_nacionalizam.jpeg)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/5/52/Banksy.bomb.jpg/320px-Banksy.bomb.jpg)
Sam pojam aktivizam također je neologizam. Gavin Grindon navodi termin 'aktivist' ('activist') kao modernistički neologizam koji se odnosi na nekoga tko primjenjuje anarhističke strategije direktne političke akcije.[2] Prema oxfordskom rječniku iz 2007. activism je izvedenica od riječi activist koja označava osobu koja nastoji postići političke ili društvene promjene, pogotovo kao član neke organizacije koja ima određene ciljeve. O vrlo sažetoj distinkciji između aktivizma i umjetničkog aktivizma piše Aldo Milohnić u tekstu Artivism.[3] Milohnić ne upotrebljava sintagmu umjetnički aktivizam, ali govori o politiziranim umjetničkim događajima („politicised artistic events“), odnosno o događajima koji bi se mogli shvatiti kao da pripadaju svijetu umjetnosti zbog toga što su njihovi stvaraoci umjetnici ili zato što su ih njihovi stvaraoci proglasili umjetničkim događajima. Milohnić također spominje intervencionističke akcije koje se koriste umjetničkim ili kulturalnim tehnikama da bi se konstituirale u polju političkog.[4]
Umjetnički se aktivizam temelji na kritičkom i subverzivnom umjetničkom činu unutar društva i kulture,[5] a koristi se različitim praksama kao što su predavanja, izdavaštvo, emitiranje u medijima, filmska produkcija, (samo)organizacija, (samo)edukacija, društvena akcija, društvena teorija, suradnja s građanskim organizacijama i inicijativama, zajedničke radionice, izložbe i publikacije u organzaciji umjetnika, mail art, ulične intervencije, grafiti i ideja političkih demonstracija kao umjetnosti. Kraj 60-ih godina 20. stoljeća obilježen je studentskim prosvjedima diljem svijeta da bi se mijenjao status quo, propitivale normativne društvene vrijednosti te opiralo institucijama moći s ekskluzivnom vlašću nad javnim diskursom.