From Wikipedia, the free encyclopedia
Théodore Géricault, punog imena Jean-Louis-Théodore Géricault (Rouen, 26. rujna 1791. – Pariz, 26. siječnja 1824.), francuski slikar i grafičar kasnog klasicizma u čijem se slikarstvu najavljuju romantizam i realizam.
Théodore Géricault | |
Romantizam | |
---|---|
Crtež Alexandrea Colina iz 1816. godine | |
Rođenje | 26. rujna 1791. Rouen, Francuska |
Smrt | 26. siječnja 1824. Pariz |
Vrsta umjetnosti | slikarstvo - grafika - crtež |
Praksa | Rouen, Pariz, Rim, London |
Utjecao | Romantizam, Gustave Courbet, itd. |
Utjecali | Peter Paul Rubens, Titian, Diego Velázquez, Rembrandt i John Constable |
Poznata djela | Splav Meduza Konjanik u napadu Luda starica |
Portal o životopisima |
Géricault je u Parizu učio kod C. Verneta, a stilski i vremenski stoji između Davidova klasicizma i Delacroixova romantizma. Kako je od djetinjstva bio opsjednut konjima, još kao dječak slikao ih je u stajama Versaillesa. Godine 1817. putuje Italijom gdje nastaju djela s prikazom konjskih utrka (Utrka konja u Rimu).
Na pariškom Salonu 1819. godine, nakon jakog negodovanja, izložena je njegova radikalna slika Splav Meduze (Brodolomci fregate Meduza), koja je označila prodor i afirmaciju romantičarskog likovnog shvaćanja. Taj strašni prizor, naslikan po istinitom događaju, prikazuje smrt i patnju bez imalo plemenitosti ili dostojanstva. Nakon kritika njegovog djela odlazi u London. U Engleskoj je pod utjecajem Johna Constablea razvio smisao za krajolik (Derby u Epsomu).
Njegovi sugestivni i ekspresivni portreti mentalno oboljelih osoba od kojih su najpoznatiji Luđak i Luda starica utjecali su kasnije na pojavu relističkog izraza Gustavea Courbeta.
Po povratku iz Londona u Pariz slikao je uglavnom prizore s konjskih utrka, konjanike, animalističke motive. Izradio je i brojne crteže i litografije, uglavnom konja. Načinio je i nekoliko skica za velike slike u kojima je namjeravao ostvariti ideale slobode i demokracije. No, prije no što ih je započeo, u trideset trećoj godini života pao je s konja i poginuo.
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.