![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/25/Terrestrial_planet_sizes.jpg/640px-Terrestrial_planet_sizes.jpg&w=640&q=50)
Terestrički planet
From Wikipedia, the free encyclopedia
Terestrički ili stjenoviti planet jest planet s čvrstom površinom, za razliku od plinovitih divova. Naziv "terestrički" je nastao od latinske riječi "terra" što znači "Zemlja", pa bi se atribut "terestrički" mogao prevesti kao "Zemljoliki". Često ih se još naziva "unutarnjim planetima". Najvećim dijelom se sastoje od stijena, malog su promjera, prosječno oko 5 puta veće gustoće od vode i imaju rijetku atmosferu. Od plinovitih divova su odijeljeni pojasom asteroida za koji postoji pretpostavka da predstavlja ostatke neuspjelog, neformiranog petog terestričkog planeta (pojas se nalazi između Marsa i Jupitera). Terestrički planeti našeg Sunčevog sustava su: Merkur, Venera,Zemlja i Mars.
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/2/25/Terrestrial_planet_sizes.jpg/640px-Terrestrial_planet_sizes.jpg)
Terestrički planeti su tijekom svog formiranja bili pod utjecajem više temperature i jače gravitacije, te su zato manji i bogati tvrđim materijalima poput željeza, silicija, kisika, magnezija, aluminija i dr. Struktura sva četiri terestrička planeta našeg Sunčevog sustava je slična: u njima se nalazi metalna jezgra, oko koje se nalazi silikatni omotač.[1] U prošlosti je možda bilo više stjenovitih planeta, ali većina ih je izbačena ili na drugi način uništena. Samo jedan stjenoviti planet u Sunčevom sustavu, Zemlja ima aktivnu hidrosferu. Merkur, Venera, Zemlja i Mars imaju čvrstu površinu i tanku atmosferu, osim Merkura koji je bez atmosfere. Razmjerno su velike prosječne gustoće (3933 do 5514 kg/m³). U unutrašnjosti tih planeta tvar je visoke temperature i pod visokim tlakom.[2]