Tepidarij
From Wikipedia, the free encyclopedia
Tepidarij je bio topla (tepidus) kupaonica rimskih termi grijana hipokaustom ili sustavom podnog grijanja. Posebnost tepidarija je ugodan osjećaj konstantne topline zračenja, koja sa zidova i poda direktno djeluje na ljudsko tijelo.
Postoji zanimljiv primjer u Pompejima; ovo je bilo prekriveno polukružnim bačvastim svodom, ukrašenim reljefima u štukaturama, a oko prostorije nizom četvrtastih udubljenja ili niša međusobno podijeljenih telamonima. Tepidarij je bio velika središnja dvorana oko koje su bile grupirane sve ostale dvorane i koja je davala ključ za nacrte termi. Vjerojatno je to bila dvorana u kojoj su se kupači okupili prije nego što su prošli kroz razne tople kupke (kaldarij) ili uzeli hladnu kupelj (frigidarij). Tepidarij je bio ukrašen najbogatijim mramorima i mozaicima; primala je svoje svjetlo kroz prozore za svjetlo sa strane, sprijeda i straga, i činilo se da je bila dvorana u kojoj su bila smještena najfinija blaga umjetnosti.
U Karakalinim termama su, tijekom iskapanja pape Pavla III, pronađeni Farneški Herkul i Farneški bik (sada u Nacionalnom arheološkom muzeju u Napulju), dva gladijatora, sarkofazi od zelenog bazalta i brojna druga blaga.