![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/eb/Pontederia_cordata_03_ies.jpg/640px-Pontederia_cordata_03_ies.jpg&w=640&q=50)
Stabljika
From Wikipedia, the free encyclopedia
Stabljika je vegetativni dio biljke i jedna od dvije glavne strukturne osi vaskularnih biljaka. Druga strukturna os je korijen. Kod većine biljaka, stabljike se nalaze iznad površine tla, ali neke biljke imaju podzemne stabljike.
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/e/eb/Pontederia_cordata_03_ies.jpg/640px-Pontederia_cordata_03_ies.jpg)
Stabljika ima četiri glavne funkcije:[1]
- služi kao oslonac, potporanj za ostale dijelove biljke kao što su listovi i cvjetovi i dr.; zbog stabljike biljka je uspravna i ima pristup svjetlosti,
- služi prijenosu tekućina (vode i hranjivih tvari) između korijena i nadzemnih dijelova biljke,
- u stabljici se skladište hranjive tvari,
- izgrađuje novo živo biljno tkivo; Normalan životni vijek biljne stanice je jedna do tri godine pa se trebaju izgrađivati nove stanice i tkiva.
Stabljike se obično sastoje od tri tkiva: epiderme, primarne kore i centralnog cilindra.[2] Epiderma prekriva vanjsku površinu stabljike i obično služi za hidroizolaciju, zaštitu i kontrolu izmjenu plinova. Primarna kora je višeslojna. Kod nadzemnih stabljika ponekad sadrži kloroplaste, a kod podzemnih velike količine rezervnih tvari. Centralni cilindar osigurava prijenos vode i mineralnih tvari i ima strukturnu potporu.
Prema anatomskoj građi, stabljike se dijele na zeljaste i drvenaste. Zeljastu stabljiku imaju jednogodišnje i dvogodišnje biljke, rjeđe trajnice. Drvenastu stabljiku ima drveće i grmlje. Stabljika se grana monopodijalno, simpodijalno i dihotomski.
Preobrazbe (metamorfoze) stabljike su: podanak, gomolj, trnovi, platikadiji, fitokladiji, vitice, lukovice i dr.