Sjeverni križarski ratovi
From Wikipedia, the free encyclopedia
Sjeverni križarski ratovi[1] ili baltički križarski ratovi[2] bili su križarski ratovi koje su poduzimali kršćanski vladari iz Danske i Švedske, njemački Livonski viteški red i Teutonski viteški red, i njihovi saveznici protiv poganskih naroda sjeverne Europe oko južnih i istočnih obala Baltičkog mora. Švedski i njemački katolički pohodi protiv ruskih pravoslavaca se također ponekad smatraju dijelom sjevernih križarskih ratova.[1][3] Neke od tih ratova su se zvali križarskim ratovima tijekom srednjeg vijeka, ali drugi, uključujući i većinu onih švedskih, bili su prvi put nazvali romantični nacionalistički povjesničari iz 19. stoljeća križarskim ratovima. Svijet istočnog Baltika je transformiran vojnim osvajanjima: najprije Livi i Latgalijanci i Estonci, a zatim Semigalijanci, Kuronci, Prusi i Finci su doživjeli poraz, pokrštavanje, vojnu okupaciju, a ponekad i istrebljenja koja su počinili Danci, Nijemci i Šveđani.
Ovu je stranicu potrebno oblikovati kao Wikipedijin članak. (Rasprava) Format članaka treba slijediti Wikipedijin stil. |