Samostani na padinama Popocatépetla

Samostani na padinama Popocatépetla (šp.: Monasterios en las faldas del Popocatépetl) je zajednički naziv za UNESCO-ovu svjetsku baštinu koja se sastoji od 14 samostanskih misija koje su u 16. stoljeću izgradili augustinci, franjevci i dominikanci, s ciljem pokrštavanja indijanaca u području juga i istoka vulkana Popocatépetla u središnjem Meksiku.

Stari samostan Velike Gospe i katedrala Cuernavaca u državi Morelos

Najraniji samostani na padinama Popocatépetla iz 16. stoljeća
Svjetska baština – UNESCO
Država	Meksiko
Godina uvrštenja	1993. (27. zasjedanje)
Vrsta	Kulturno dobro
Mjerilo	ii, iv
Ugroženost	—
Poveznica	UNESCO:702
Koordinate	18°56′5″N 98°53′52″W
Samostani na padinama Popocatépetla Lokacija Popocatépetla u Meksiku

Oni su upisani na UNESCO-ov popis mjesta svjetske baštine u Sjevernoj Americi 1994. godine, jer su „služile kao model ranih samostana i crkvene gradnje tijekom pokrštavanja u cijeloj Novoj Španjolskoj, ali i na nekim drugim mjestima Latinske Amerike”.

Povijest

Veliki atrij Samostana sv. Ivan Krstitelja u Yecapixtla (Morelos)

Samostan sv. Ivan Krstitelja u Tlayacapanu (Morelos)

Galerija klaustra Samostana sv. Franje Asiškog u Calpanu (Puebla)

Samostan Velike Gospe u Tochimilcou (Puebla)

Ovo područje je bilo intenzivno naseljeno od najranijeg doba. U vrijeme španjolskog osvajanja bilo je podijeljeno u dvije provincije astečkog carstva koje su bile poprište nekoliko krvavih bitaka kada je Hernán Cortés opsjedao Tenochtitlan (danjašnji Ciudad de Mexico) 1521. godine. Cortés je i pozvao prvih dvanaest franjevaca koji su došli 1523. godine i, nakon što su se ustoličili u gradu Meksiku, osnovali su samostane na padinama Popocatepetla: Cuernavaca (1525.), Huejotzingo (1529., slika desno), Calpan i Tochimilco. Fra Pedro de Gante je čak naučio i lokalni nahuatl jezik kako bi komunicirao s indijancima.^[1]

Nakon njih su uslijedili dominikanci 1526. godine, koji su osnovali samostane: Oaxtepec (1528.), Tepotzlan, Tetela del Volcán i Hueyapan. Samostani su služili i kao bolnice, škole i skladišta za hranu i vodu, te su imale i akvedukte, a dominikanci su posebno bili usredotočeni na razvijanje gospodarstva pokršetnih područja.

Naposljetku su i augustinci 1533. godine osnovali samostane Ocuituco (1534.), Totolapan, Yecapixtla, Tlayacapan, Atlatlauhcan i Zacualpan de Amilpas, ali i prve europske škole za indijance.^[2]

Tri reda su osnovali svoje vlastite sfere utjecaja u ovom području. Njihovi odnosi su uglavnom bili skladni i nastalo je nekoliko zajedničkih putova, kao onaj između Hueyapana i Tochimilcoa (koji odavno nije u upotrebi i zato je sačuvano podosta njegove izvorne površine). Samostani su osnivani u područjima gusto naseljenih autohtonih naselja, s ciljem pružanja žarišne točke za nastanak gradskog naselja; uloga koju su samostani zadržali do današnjih dana. U Cuernavaci, koja je bila važno pretšpanjolsko središte i koji je postao glavni grad kolonijalne pokrajine, samostan je iznimno postao katedralom.

Kasnije su ovi redovi širili kršćanstvo i osnovali su misije širom Nove Španjolske, kao što su: Guerrero, Oaxaca, Chiapas i Guatemala.^[3]

Između 1525. i 1570. godine, više od stotinu samostana je izgrađeno na ovom području i teško je pratiti broj redovnika koji su došli u Novu Španjolsku u tom razdoblju. Do kraja stoljeća više od tristo ih je osnovano. Nakon Tridentskog sabora, koji je završio 1567. godine, uloga misionaskih redova je umanjena, a mnoge samostane je preuzelo redovito svećenstvo, pretvarivši ih župne crkve.

Odlike

Samostani na padinama Popocatépetla su služili kao model arhitekture i urbanizma mnoih druih samostana koji su uslijedili nakon njih. Oni su sagrađeni s debelim i čvrstim zidinama jednostavne vanjštine, te na nekima im njihovi tornjevi i tornjići daju izgled utvrda, tzv. „utvrđena svetišta”. U vrijeme izgradnje im je obrambena uloga još uvijek bila jako važna jer su sagrađeni na prostorima „poganskih indijanskih plemena”.

Većina samostana ima veliki atrij ispred crkve, otvorenu kapelu, četiri kapele na svakom kutu atrija, križne postaje na zidovima atrija i kameni križ u njegovoj sredini, te nadsvođenu crkvu i prostorije sa zajedničkim klaustrom za monahe. Za razliku od kasnijih crkava, otvoreni atrij je igrao veoma važnu ulogu jer je u smaostanima bio mali broj svećenika pa je velik broj preobraćenika pratio misu na otvorenom. Najprije bi se izgradio niski zid koji je okruživao atrij s otvorenom kapelom na jednom kraju koja bi kasnije prerasla u crkvu.

Popis zaštićenih lokaliteta

Slika	Ime	ID	Lokacija (Grad, Država)	Koordinate	Površina
	Convento de San Mateo Apóstol y Evangelista (Samostan sv. Mateja Apostola i Evanđelista)	702-001	Atlatlahucan, Morelos	18°33′38″N 98°32′07″W	1,23ha
	Cuernavaca katedrala Velike Gospe (Catedral de la Asunción de María)	702-002	Cuernavaca, Morelos	18°31′13″N 99°08′39″W	1,57ha
	Convento de Santo Domingo de Guzmán (Samostan sv. Dominika de Guzmána)	702-003	Hueyapan, Morelos	18°31′52″N 98°24′45″W	0,91ha
	Convento de Santo Domingo de Guzmán	702-004	Oaxtepec, Morelos	18°32′33″N 98°32′07″W	1,14ha
	Templo y Antiguo Convento de Santiago Apóstol (Crkva i stari samostan sv. Jakova Apostola)	702-005	Ocuituco, Morelos	18°31′25″N 98°27′48″W	0,62ha
	Convento de la Natividad o de la Anunciación (Crkva Rođenja i Navještenja)	702-006	Tepoztlán, Morelos	18°35′28″N 99°03′21″W	1,42ha
	Convento de San Juan Bautista (Crkva sv. Ivana Krstitelja)	702-007	Tetela del Volcán, Morelos	18°31′59″N 98°26′05″W	1,19ha
	Convento de San Juan Bautista	702-008	Tlayacapan, Morelos	18°34′19″N 98°35′07″W	0,62ha
	Convento de San Guillermo (Samostan sv. Vilima Akvitanskog)	702-009	Totolapan, Morelos	18°35′33″N 98°33′02″W	3,61ha
	Convento de San Juan Bautista (Samostan sv. Ivana Krstitelja)	702-010	Yecapixtla, Morelos	18°31′49″N 98°30′53″W	1,2ha
	Convento de la Inmaculada Concepción (Samostan Bezgrešnog Začeća)	702-011	Zacualpan de Amilpas, Morelos	18°35′33″N 98°33′02″W	3,61ha
	Convento de San Francisco de Asís (Samostan sv. Franje Asiškog)	702-012	San Andrés Calpan, Puebla	19°03′36″N 98°16′31″W	1,51ha
	Convento de San Miguel Arcángel (Samostan sv. Mihovila Arhanđela)	702-013	Huejotzingo, Puebla	19°05′34″N 98°14′29″W	5,65ha
	Convento de la Asunción de Nuestra Señora (Samostan Velike Gospe)	702-014	Tochimilco, Puebla	18°31′58″N 98°20′32″W	1,1ha
	Conjunto Conventual Franciscano y Catedralicio de Nuestra Señora de la Asunción (Kompleks franjevaca konventualaca i katedrale Velike Gospe)	702-015	Tlaxcala de Xicohténcatl, Tlaxcala	19°11′06″N 98°08′30″W	2,82ha

Izvori

1. Heidy Torres La Ruta de los Volcanes: Vigilan conventos el sueno del Popo, Reforma, Mexico City, 2004. str. 16.
2. Explora la Ruta de los Monasterios  Arhivirana inačica izvorne stranice od 22. ožujka 2012. (Wayback Machine) Terra (Mexico), 10. svibnja 2010. (šp.) Preuzeto 20. prosinca 2011.
3. Los monasterios en las laderas del Popocatépetl na Catholic.net Inc. (šp.) Preuzeto 20. prosinca 2011.

Vanjske poveznice

Logotip Zajedničkog poslužitelja

Zajednički poslužitelj ima još gradiva o temi Samostani na padinama Popocatépetla

• Advisory Body Evaluation (engl.)
• Decision: Report of the 18th Session of the Committee (engl.)
• Fotogalerija Franjevačkih misija Sierra Gorde (engl.)