Rat u Abhaziji (1992. – 1993.)
From Wikipedia, the free encyclopedia
Rat u Abhaziji od 1992. do 1993. (gruz. აფხაზეთის ომი) bio je vojni sukob koji je uključivao gruzijske vladine snage s jedne strane i abhazijske separatističke snage koje su se borile za neovisnost Abhazije od Gruzije, ruskih oružanih snaga i boraca sa Sjevernog Kavkazu. Etnički Gruzijci koji žive u Abhaziji su se borili u velikoj mjeri na strani gruzijskih vladinih snaga. Etnički Armenci i Rusi u Abhaziji uglavnom su podržavali abhaške separatiste. Separatisti su dobili podršku od tisuću sjevernokavkaskih boraca i kozačkih militanata, kao i od Ruske Federacije i njezinih snaga smještenih u Abhaziji.[1][2][3][4][5][6]
Veći dio sukoba bio je narušen gruzijskim građanskim nemirima (između pristaša svrgnutog gruzijskog predsjednika Zvijada Gamsahurdije (1991. – 1992.) i pučističkom vladom koju je vodio Eduard Ševardnadze), kao i gruzijsko-osetijskim sukobom od 1989. godine nadalje.
Došlo je do značajnih kršenja ljudskih prava i zločina sa svih strana, što je kulminiralo u razdoblju nakon što je Abhazija zauzela Suhumi 27. rujna 1993. godine, koja je (prema Organizaciji za europsku sigurnost i suradnju) praćena velikom kampanjom etničkog čišćenja protiv etničkog gruzijskog stanovništva. Misiju za utvrđivanje činjenica poslao je glavni tajnik UN-a u listopadu 1993., koji je izvijestio o velikom broju ozbiljnih kršenja ljudskih prava od strane Abhazije i Gruzije.[7] Između 13 000 i 20 000 etničkih Gruzina i oko 3000 Abhaza ubijeno je, više od 250 000 Gruzna postalo je interno raseljeno ili izbjeglo, a 2000 se vodi kao nestalo.
Rat je teško pogodio postsovjetsku Gruziju, koja je pretrpjela značajnu financijsku, ljudsku i psihološku štetu. Borbe i kasniji sporadični sukobi uništili su Abhaziju.