![cover image](https://wikiwandv2-19431.kxcdn.com/_next/image?url=https://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f9/Prony_brake.svg/langhr-640px-Prony_brake.svg.png&w=640&q=50)
Pronijeva kočnica
From Wikipedia, the free encyclopedia
Pronijeva kočnica ili dinamometrička kočnica je jednostavan uređaj ili mjerni instrument za kočenje kojim se mjeri zakretni moment stroja. Izmislio ju je francuski matematičar i inženjer Gaspard de Prony 1821. da bi mogao ocijeniti svojstva strojeva i motora.
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/f/f9/Prony_brake.svg/320px-Prony_brake.svg.png)
![Thumb image](http://upload.wikimedia.org/wikipedia/commons/thumb/8/8e/Winnipeg_Tractor_Contests_1910._Prony_Brake_Dynamometers.jpg/640px-Winnipeg_Tractor_Contests_1910._Prony_Brake_Dynamometers.jpg)
gdje je: P - snaga na vratilu kočnice (W), T - sila trenja (N), r - polumjer vratila (m), n - broj okretaja vratila (okr/s). Iz sume momenata s obzirom na središte vrtnje proizlazi:
gdje je: F - sila na kraku kočnice (N), l - duljina kraka kočnice (m). Rješavanjem gornja dva izraza slijedi izraz za snagu:
Iz ovoga izraza dobije se pojednostavljeni izraz s prikladnijim veličinama:
gdje je: P - snaga na vratilu kočnice u kW. U ovom izrazu se brzina vrtnje n uvrštava u [okr/min]. Ako se odabere l = 0,9549 metara prethodni izraz se svodi na približan izraz:
Sila F preko poluge stvara pritisak na vratilo kočnice te se kao posljedica javlja sila trenja na vratilu (sila kočenja). Sila kočenja stvara moment kočenja. Energija kočenja pretvara se u toplinu koja se odvodi rashladnim sredstvom. Mehaničke kočnice se rijetko danas upotrebljavaju zbog nedovoljne točnosti.[1]