Genomski utisak
From Wikipedia, the free encyclopedia
Genomski utisak,[1] genomski upis[2] ili genomski imprinting,[3] epigenetski fenomen, što znači da ne ovisi o sekvenci DNK, nego o čimbenicima koji reguliraju aktivnost DNK.[2] Slijedi različita genska aktivnost.[4] Pri ovoj pojavi aktivnost gena ovisi o roditeljskom podrijetlu. Utisnuti (upisani, imprintirani) gen izrazio se (eksprimiran je) samo s jednog roditeljskog alela. Alel koji potomak naslijedi od drugog roditelja utišan je tj. inaktiviran. Ekspresija je monoalelska i ne slaže se s klasičinim mendelovskim obrascem nasljeđivanja, gdje oba alela doprinijela fenotipu i to jednako. Ostvarivanje genomskog utisnuća zbiva se epigenetskim modifikacijama koje se zbivaju tijekom gametogeneze i ranog embrionalnog razvoja.[3] Sadržavaju kemijske modifikacije DNK a da se ne mijenja slijed nukleotida.[3] Glavnih epigenetskih modifikacija (obilježavanja[2]), tj. mehanizama kako se inaktiviraju upisani geni[2] ima tri i međusobno su povezane:[3]
- metilacija CpG dinukleotida[3] (alel-specifična metilacija DNK[2])
- kovalentne modifikacije histona[3] (modifikacija histonskih bjelančevina[2])
- RNK interferencija.[3]