From Wikipedia, the free encyclopedia
Prenj je naseljeno mjesto u općini Stolac, Federacija Bosne i Hercegovine, BiH.
Prenj | |
---|---|
Crkva sv. Mihovila u Prenju, 2013. | |
Entitet | Federacija BiH |
Županija | Hercegovačko-neretvanska županija |
Općina/Grad | Stolac |
Koordinate | 43.1106°N 17.8358°E |
Stanovništvo | |
– naselje (2013.) | 684 |
Prenj na zemljovidu BiH |
Naselje se nalazi na Dubravskoj visoravni, jugoistočno od magistralne ceste M6, na pola puta između Čapljine i Stoca.
Prenj | ||||||
godina popisa | 1991.[1] | 1981. | 1971. | |||
Hrvati | 457 (57,84%) | 458 (58,34%) | 479 (58,91%) | |||
Muslimani | 288 (36,45%) | 279 (35,54%) | 287 (35,30%) | |||
Srbi | 41 (5,18%) | 39 (4,96%) | 44 (5,41%) | |||
Jugoslaveni | 0 | 9 (1,14%) | 2 (0,24%) | |||
ostali i nepoznato | 4 (0,50%) | 0 | 1 (0,12%) | |||
ukupno | 790 | 785 | 813 |
Prenj | ||||||
godina popisa | 2013.[2] | |||||
Hrvati | 417 (60,96%) | |||||
Bošnjaci | 251 (36,70%) | |||||
Srbi | 16 (2,34%) | |||||
ostali i nepoznato | 0 | |||||
ukupno | 684 |
Povijesna župa Trebinjsko-mrkanske biskupije osnovana je 1704. kao župa Dubrave. Njeno prvobitno područje bilo je područje nekadašnje župe Dobrane, a koje je ostalo pod turskom vlašću nakon Karlovačkog mira. Osim što je teritorijalno bila najveća, već je popisom iz 1733. župa Dubrave bila najbrojnija u Trebinjsko-mrkanskoj biskupiji. Isti status zadržala je i kroz 18. i kroz 19. stoljeće. Tako se, prema popisu obitelji i njihovih članova iz 1829., u sastavu župe nalazilo 56 naselja u kojma 280 katoličkih obitelji s 1878 članova.[3]
Prema izvješću o župi iz 1751. biskupa Sigismunda Tudišića, župa Dubrave imala je 1120 vjernika, a navodi se i popis mjesta koja pripadaju župi, i to:[4]
Crkvene podjele tijekom vremena su smanjivale ovu župu osnivanjem novih na njenom području. Tako je 1761. osnovana župa Hrasno, a 1863. odcijepljen je veći dio naselja buduće župe Stolac. Župa Gabela je odcijepljena 1874., zajedno s naseljima Dračevo, Čeljevo, Doljani i Klepci, 1891. župa Blagaj, a 1899. župa Nevesinje. Župa Rotimlja odcijepljena je 1917., župa Domanovići 1969. te župa Aladinići 1977. Pod imenom Dubrave župa je postojala sve do kraja 19. stoljeća, kada joj je ime promijenjeno prema sjedištu župe - Prenju i pod tim imenom postoji i danas.[5]
Gradnja župne crkve sv. Mihovila započela je 1859., a dovršena je i blagoslovljena 1869. U prigodi proslave 160 godina od gradnje i 150 godina od blagoslova, crkva je renovirana 2018. čime joj je vraćen izvorni izgled fasade.[6][7]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.