Šumarstvo je znanost i umijeće gospodarenja šumskim bogatstvima. Ono je i značajna gospodarska grana u smislu pridobivanja materijala i energije, kao i angažiranja radne snage. Šumarstvu je cilj održavanje i poboljšavanje šumskih ekosustava, očuvanje biološke raznolikosti te gospodarskih, društvenih i ekoloških funkcija šume.[1]
Stablo - biljni organizam čija se vrsta, starost, vitalnost, rast, zdravlje i veličina razmatraju pojedinačno ili češće, kao dio cjeline;
Šuma - zemljište koje je suvislo obraslo šumskim drvećem i/ili njegovim grmolikim oblicima, grmljem i prizemnim rašćem na površini od 0,1 ha i većoj, gdje se trajno proizvode šumski proizvodi i ostvaruju općekorisne funkcije šume, a između biocenoze i staništa vladaju uravnoteženi odnosi.[2]
Šumska sastojina je dio šume koji se od ostalih dijelova šume razlikuje po vrsti drveća, načinu gospodarenja, uzgojnom obliku, starosti i stadiju razvoja.[4]
Uzgajanje šuma je znanstvena i stručna disciplina koja se bavi osnivanjem, njegom i pomlađivanjem šumskih sastojina s ciljem optimalnoga i trajnoga ispunjenja gospodarskih i općekorisnih funkcija.[5]
Pridobivanje šuma (eksploatacija šuma) dio je šumarstva koji se bavi uzimanjem i svrhovitom uporabom svih postojećih obnovljivih i neobnovljivih prirodnih proizvoda šume, koji se dijele na glavne ili primarne šumske proizvode (drvo) i sporedne ili sekundarne šumske proizvode (svi ostali šumski proizvodi).[6]
Zaštita šuma je zaštita šumskog bogatstva, njegovog produktivnog tijeka i njegovih produkata od raznih smetnji i gubitaka.[7] Zadaća je zaštite šume ispitati sve štete u šumi, naći sredstva zaštite protiv šteta, naći sredstva suzbijanja svih opasnosti, koje prijete šumi i naći načine gospodarenja, da se zaštiti šuma.[8]
Uređivanje šuma je skup operacija, koje treba obaviti za izradu uređajnog elaborata, tj. plana gospodarenja. Urediti šumu znači sastaviti za nju elaborat (gospodarsku osnovu) po kojem će se gospodariti.