»Philadelphia« preusmjerava ovamo. Za film iz 1993., pogledajte Philadelphia (1993).Philadelphia je najveći grad američke savezne države Pennsylvanije i šesti po broju stanovnika u SAD-u. Godine 2008. imao je 1.447.395 stanovnika, što je blagi pad u odnosu na 2000. godinu, kada je Philadelphia imala 1.517.550 stanovnika.[1] Šire gradsko područje ima 5,8 milijuna žitelja.
| Philadelphia | |
|---|---|
 Philadelphia, u prvom planu rijeka Schuylkill | |
 Zastava | |
| Nadimak: Philly, Kolijevka slobode, Grad bratske ljubavi | |
| Država |  SAD |
| Savezna država |  Pennsylvania |
| Okrug | Philadelphia |
| Osnivanje | 27. listopada 1682. |
| Vlast | |
| • Gradonačelnik | Michael Nutter (D) |
| Površina | |
| • Ukupna | 349,60 km² |
| • Kopno | 330 km² |
| • Voda | 19,60 km²((6%)) |
| • Urbano područje | 4.660,70 km² |
| • Metropolitansko područje | 11.989 km² |
| Visina | 12 m |
| Koordinate | 39°57′N 75°10′W |
| Stanovništvo (2008.) | |
| • Entitet | 1.447.395 (4386 stanovnika/km²) |
| • Urbano područje | 5.325.000 |
| • Metropolitansko područje | 5.838.471 |
| Vremenska zona | EST (UTC-5) |
| • Ljeto (DST) | EDT (UTC-4) |
| Poštanski broj | 191xx |
| Pozivni broj | +1 215, +1 267 |
| Stranica | phila.gov |
 | |
  Philadelphia Položaj Philadelphije u SAD-u | |
Grad je u 18. stoljeću imao veću socijalnu i političku važnost čak i od Bostona i New Yorka. Prije američke nezavisnosti Philadelphija je bila drugi po veličini grad u Britanskom Carstvu (iza Londona).[2] Nakon donošenja Ustava Sjedinjenih Američkih Država bila je i drugi glavni grad SAD-a (od 1790. do 1800.), nakon New Yorka i prije Washingtona.
Ime grada dolazi od grčkog Φιλαδέλφεια, u značenju „bratska ljubav”.
Američki političar i izumitelj Benjamin Franklin imao je veliku ulogu u usponu grada. Između ostalog, osnovao je i prvu bolnicu na teritoriju američkih kolonija. Američka deklaracija o neovisnosti i američki ustav izrađeni su i potpisani u Independence Hallu u Philadelphiji.
Područje grada zauzima 349,60 km², a šire gradsko područje 11.989 km². Oko 44,9% građana su crni, 43,9% bijeli (od čega 4,5% Meksikanci ili Latinosi), 5,7% Azijati te 0,3% Indijanci.[3]
Izvori
Vanjske poveznice
Wikiwand in your browser!
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
