Pelagonija
From Wikipedia, the free encyclopedia
Pelagonija (makedonski: Пелагонија, grčki: Πελαγονíα) je bila jedna od regija antičke Europe koja je vremenom postala dio Makedonskog kraljevstva.
Pelagonija je graničila s antičkim pokrajinama Dardanijom na sjeveru, lirijom na zapadu, Peonijom na istoku i Linkestisom na jugozapada. Ovaj kraj nastanjivala su Tračko - Ilirska plemena: Pelagoni, Peonci, a od 1900. pr. Kr. Ahajci i Eoljani.
Pelagonija je bila kolijevka mikenskih plemena. U Pelagoniji je pronađeno puno predmeta iz pre - mikenskog razdoblja, poput dvostruke sjekire, koja je tek kasnije pronađena u Mikeni. Ovi objekti su izloženi u Regionalnom muzeju Bitola. Nešto kasnije ovaj kraj naselili su Makedonci.
Grčki povjesničar, geograf i filozof, Strabo nazvao je Pelagoniju Tripolitis, radi tri tadašnja velika grada u Pelagoniji.
Danas se naziv Pelagonija rabi kao naziv za prostranu dolinu koju dijele Sjeverna Makedonija i Grčka (Egejska Makedonija). U njoj se nalaze makedonski gradovi Bitola i Prilep i grčki grad Florina.
- Pelagonija je 1258. godine bila poprište slavne Bitke kod Pelagonije u kojoj su se sukobile vojske Bizanta i Latinskog carstva.