bosanski plemić From Wikipedia, the free encyclopedia
Knez Pavao Radenović (Radinović) (? – 1415.) bio je jedan od najmoćnijih bosanskih plemića[1] s kraja 14. i početka 15. stoljeća. Sin je rodonačelnika obitelji, plemića Radena (Radina) Jablanića. Pavao je rodonačelnik Pavlovića.
| Dodaj infookvir "plemić". (Primjeri uporabe predloška) |
Matični kraj bila mu je Prača. Udario je temelje velikoj obiteljskom posjedu, "zemlji Pavlovića". Nakon smrti kralja Tvrtka I. oslabila je središnja vlast, pa se Pavao širio iz matične Prače i utvrđenih gradova Borča i Pavlovca prema središnjoj Bosni i ka jugu.[2] Posjedi su mu se prostirali u pravoj Bosni između rijeke Bosne i Drine sa stolnim gradom Borčem. Imao je Ustikolinu (između Foče i Goražda), Dobrun i Vrhbosnu.[3] Držao je posjede u okolici današnjeg Sarajeva (Vrhbosna), Praču, Borač (kraj Vlasenice) i olovni rudokop Olovo, a od kraja 14. stoljeća još i Trebinje, Vrm s Klobukom i dio Konavala.[2] Trebinje ( Popovo polje) i dio Konavala preuzeo je od Sankovića.[3]
Po nalogu kralja Stjepana Dabiše Vlatko Vuković i knez Pavao Radinović napali su Sankoviće koji su u travnju 1391. prodali Dubrovčanima Konavle. Izbacili su ih iz Konavala, kralju ih nisu vratili, nego podijelili među sobom.[4] Kod važnog trgovišta Prače izgradio je utvrđeni grad Pavlovac.[3] Nakon smrti kralja Stjepana Dabiše 1395., podupro je izbor Jelene Grube za bosansku kraljicu.[5] Ostvario je dobre odnose s Dubrovačkom Republikom. Dubrovčanima je dao 1397. povlasticu o slobodnoj trgovini na svom posjedu, a oni su mu dali dubrovačko građanstvo. Godine 1415. godine ubijen je u Sutisci po nalogu vojvode Sandalja Hranića, na Parenoj poljani.[2] Na čelu plemićke zavjere protiv Radenovića čini se bili su bosanski kralj i ban Stjepan Ostoja. Pavao je bio pristaša protukralja Tvrtka II., osmanskog štićenika.[6] O smrti svog građanina dubrovačku je vladu 24. kolovoza 1415. izvijestio Ivan Gundulić, dubrovački poslanik na kraljevskom dvoru u Sutisci.[3]
Imao je dvojicu sinova, vojvodu Petra I. († 1420.) i kneza Radoslava († 1441.). Radi zaštite obiteljske imovine, zatražili su zaštitu od Turskog Carstva koje je sve više upadalo.[2] Braća su pokrenuli vojnu protiv Sandalja Hranića (1415. – 1420.) i Kosača, smatrajući ih krivima. Pavlova smrt izazvala je sukob s Kosačama, tj. Hranićima. Zbog toga što su uživali osmansku zaštitu i pomoć, Pavlovići su uspješno ratovali te su Sandalja Hranića potisnuli na njegove posjede u Humu i Konavlima.[6]
Petar I. je poginuo u borbi s dojučerašnjim podupirateljima Turcima,[6] a Radoslav se oženio Teodorom, kćeri Vukca Hranića. Skupa sa sinom, knezom Ivanišem, Radoslav je ratovao s Dubrovnikom za Konavle.[3][7] Rat je okončan mirom 1427. godine.[3]
Seamless Wikipedia browsing. On steroids.
Every time you click a link to Wikipedia, Wiktionary or Wikiquote in your browser's search results, it will show the modern Wikiwand interface.
Wikiwand extension is a five stars, simple, with minimum permission required to keep your browsing private, safe and transparent.
